Što su bankari nekad pričali o web trgovini, to ponavljaju s kriptorudarenjem

Solarni sustav Antipoduzetništvo U Hrvatskoj su se, za razliku od Srbije, kripto-rudari iz javnosti povukli nakon što su državna tijela izdala niz upozorenja vezano za kripto-valute, a onda još i zaprijetila da očekuje porez od toga, dakako, prijetnja je

Sve je izvjesnije da će digitalna transformacija gradskih toplana biti i u rudarenju kriptovaluta. Ne znači to nužno rudarenje Bitcoina ili Ethereuma već i rudarenje brojnih novih tokena koje proizvode tvrtke koje idu na ICO-e.

Rudarenje kriptovaluta je, naime, dio novog financijskog ekosustava koji će se samo nastaviti dalje razvijati.

Samsung ulazi u biznis

Bitcoin i druge kriptovalute, kao i razne ICO tokene, ne morate nužno kupiti već ih možete i proizvoditi i pri tome zarađivati.

Za proizvodnju vam trebaju specijalne grafičke kartice i mnogo struje, a nusprodukt je mnogo topline. Zato je sve očitije da rudarenje kriptovaluta, nije potencijalno dobra prilika samo za HEP Toplinarstvo, već i za ostale segmente HEP-a. U svijetu se danas sve više priča o rudarenju kriptovaluta, odnosno potvrđivanju transakcija na blockchainu, uz pomoć obnovljivih izvora energije poput solarnih, vjetro i hidroelektrana. Možda tu ima prilika i za proizvođače energije iz biootpada, termalnih i drugih izvora.

Sama zarada za takve nove farme računala, odnosno kriptorudnike, neće dolaziti samo od “rudarenja”. Oprema koju nabavljaju moderni rudari može se upotrijebiti i za pružanje cloud usluga iz područja umjetne inteligencije. Usluge koje danas nude tehnološki divovi iz SAD-a poput Alexe, Cortane, Sirija i Google Assistanta, moći će nuditi i kripto-rudnici, a s pojavom pametnog prometa potražnja za takvim uslugama rast će.

U Slavoniji su to prepoznali. U nekad jednoj od najbogatijih hrvatskih regija, danas se uz poljoprivredu, nešto turizma i mnogo iseljavanja u inozemstvo, najviše u Hrvatskoj bave kripto-rudarenjem. Lani se u Slavoniji udvostručila prodaja grafičkih kartica pogodnih za rudarenje, a potražnja ne jenjava.

U Hrvatskoj, ali i globalno, upravo zbog kripto-rudara vlada nestašica grafičkih kartica što je dovelo do drastičnog rasta cijena. No, i uz paprene cijene, kartice se zbog potražnje kriptorudara rasprodaju čim dođu u trgovine. To najbolje govori o profitabilnosti takvog “rudarenja”.

Da to nije lokalna već globalna pojava oslikava ulazak Samsunga u taj biznis. Najveći proizvođač čipova na svijetu, koji je tu titulu preoteo Intelu, ovog je tjedna potvrdio da radi na razvoju vlastitih čipova za kripto-rudarenje. Nije otkrio kada će ih staviti u prodaju. Južnokorejski mediji nagađaju da Samsung surađuje s tajvanskim TSMCom koji s takvim čipovima već snabdijeva najveće kriptorudarske kompanije na svijetu, poput kineskog Bitmana. Dobru potražnju za kriptohardverom unazad godinu dana osjećaju i dva glavna proizvođača grafičkih kartica AMD i nVidija. Ovaj drugi čak je zamolio trgovce da daju prednost PC igračima nad kriptorudarima, jer igrači više ne stignu ni kupiti kartice za igranje PC igara.

Zona zastrašivanja

Trenutno je u tijeku velika selidba krupnih “rudarskih” kompanija iz Kine, koja ih tjera, a brojne se države natječu za te biznise. Najbolje kotiraju države poput Kanade, Švedske i Švicarske, ali i druge države gdje je zakonski okvir povoljan te gdje su cijene struje niske.

U regiji je po tome najzanimljivija Srbija gdje je cijena kilovata struje za kućanstvo dvostruko jeftinija nego u Hrvatskoj, a usto u Srbiji o kripto-rudarenju vrlo otvoreno u javnosti pričaju i sami “rudari”.

U Hrvatskoj su se pak kripto-rudari iz javnosti povukli nakon što su državna tiposlovna jela izdala niz upozorenja vezano za kripto-valute, a onda još i zaprijetila da očekuje porez od toga. Dakako, prijetnja je išla s potpuno nejasnim načinom ubiranja i procjene tog poreza.

Drugim riječima, država se pozicionirala kao i za većinu ostalog biznisa, antipoduzetnički. Ostavila si je maksimalan prostor da premiju poreza ubere ne kroz realne iznose na zarađeno već kroz kazne ili podmićivanje.

Bankarska lažna uzbuna

A kako će stvari izgledati za 10-20 godina po pitanju kriptovaluta te općenito primjene blockchaina, najbolje se sjetiti početaka plaćanja kreditnim karticama online prije kojih dvadesetak godina. Banke to tada nisu dopuštale. Web kupovinu kreditnim karticama smatrale su pokušajem prijevare. Upozoravale su da se to ne smije i bile uvjerene da takvu uslugu neće morati nikada ponuditi. A pogledajmo situaciju danas.

NA POČETKU PLAĆANJA KREDITNIM KARTICAMA ONLINE, PRIJE DVADESETAK GODINA, BANKE TO NISU DOPUŠTALE U HRVATSKOJ, ALI I GLOBALNO, ZBOG KRIPTORUDARA VLADA NESTAŠICA GRAFIČKIH KARTICA