Uspješno lansiranje Falcon Heavyja signal turizmu i drugim hrvatskim industrijama

Solarni sustav Svemirska industrija Dok u Hrvatskoj propuštamo iskoristiti aerodrom u Udbini i ne dajemo podršku tvrtkama kao što je Amphinicy, za to vrijeme Bank of America očekuje da će u idućih 30 godina ova industrija generirati 2700 milijardi dolara

Kako je krenulo s Falconom Heavyjem u idućih pet do deset godina i Croatia Airlines će, uz barem jedno presjedanje, moći na svojim internetskim stranicama ponuditi povratnu kartu za let u svemir. Direktnih letova u svemir iz turističkog bisera, Hrvatske, koja se nada ostati turistička velesila i koja na tome gradi svoje gospodarstvo, neće biti.

Upalite lampice

Švicarski S3, koji je to planirao raditi iz Udbine, lani je bankrotirao, a u Hrvatskoj nema providnosti da se tamošnji aerodrom, i to u srcu siromašne i od mladih opustošene Like, ponudi investitorima za svemirske projekte, razvoj i testiranja dronova i slične komercijalne pothvate.

Dovoljno se podsjetiti da su Švicarci, kad su predstavljali svoje planove, aerodrom u Udbini hvalili kao idealnu lokaciju za svemirsku luku baš zato što je aerodrom zapušten i zaboravljen. Iznad tog aerodroma, naime, nema zračnih koridora pa je nebo “čisto” za nonstop polijetanja i slijetanja ravno prema svemiru.

Kao što je Nikola Tesla shvatio prije više od stoljeća, ako ne možeš u Hrvatskoj, možeš u SADu. Tako će već od ove godine komercijalne letove u svemir nudit će američki SpaceX.

Svemirska prijevoznička tvrtka Elona Muska planira u travnju testirati, a u kolovozu i provesti prvi let iz SADa do Međunarodne svemirske postaje (ISS). SpaceX ugovorio je s NASAom da umjesto preko Rusije šalje astronaute uvis izravno iz SADa. Postoji tu politički, geostrateški moment, jer od 2011. godine NA- SA je astronaute u svemir slala jedino iz Rusije zbog čega je i pokrenula novu svemirsku utrku kojoj se priključio i SpaceX, ali za razvoj svemirskih putovanja i općenito svemirske industrije, mnogo je zanimljiviji moment po kojem će cijena leta po astronautu time pasti s 81 na 58 milijuna dolara po putniku.

Zakazana polijetanja

Teško je zamisliti kakvu bi to Croatia Airlines ponudio avio kartu po cijeni od 5800 dolara, a kamo li za spomenutih 58 milijuna. Tim više kad znate da će četiri do pet putnika u SpaceXu američkoj kompaniji donijeti isti prihod što ga je Croatia Airlines ostvarila u cijeloj 2016. godini. Nije ovo dokaz da CA radi loše već pokazatelj koliko su poslovni apetiti u Hrvatskoj mali, a pogledi uski.

Spektakularno polijetanje Falcona Heavyja trebao bi upaliti lampice onih koji se pitaju s kakvom će se konkurencijom hrvatski turizam suočiti u idućih desetak godina. Trebao bi također upaliti lampice onih koji se pitaju tko bi sve mogao zaraditi na takvoj novoj industriji.

Idući plan SpaceXa je prije novogodišnjih blagdana poslati dvoje turista na panoramski let oko Mjeseca. Već sada tvrdi da Falcon Heavy može bez problema doći do Plutona tako da se put do Mjeseca i nazad čini kao jednostavan izlet.

Drugim riječima, novi turizam, koji bi svoju komercijalizaciju trebao doživjeti u idućih deset godina do te razine da ćete kartu za put u svemir sasvim sigurno moći kupiti i preko internetskih stranica Croatia Airlinesa, već će ove godine postati realnost.

I nije SpaceX jedini koji se bacio u svemirsku industriju za koju Bank of America Merrill Lynch očekuje da će u idućih trideset godina generirati promet od 2700 milijardi dolara. Tako će do kraja godine za NASAu astronaute početi prevoziti i Boeing. Testni let planiran je za kolovoz, a prva posada poletjet će u studenom.

Krajem ožujka će se zaključiti natječaj za Google Lunar X Prize kojem je cilj poslati prvu privatnu ekspediciju na Mjesec. U igri je pet natjecatelja: američki Moon Express, izraelski SpaceIL, inidijski Team Indus, japanski Hakuto i međunarodni tim Synergy Moon.

Globalni trend

U Europi pak, kompanije potpomognute Europskom svemirskom agencijom (ESA), već sad su razvile svemirsku industriju vrijednu gotovo pet milijardi eura godišnje. Izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi se odraziti i na mogućnost britanskih tvrtki da pristupe izdašnom ESAinom budžetu. Hrvatska se za to počela pripremati lani kad je formalno otvorila pregovore o pristupanju ESAi. No, ne treba zaboraviti da je SpaceX ništa drugo do startup, samo svemirskih proporcija. Istraživanje koje je objavila investicijska kuća Space Angels ukazuje da se lani u svemirsku industriju, i to od privatnih investitora, ulilo 3,9 milijardi dolara investicija. Lani je zabilježeno 120 VC investitora koji su ciljali tu industriju i ta se brojka učetverostručila od 2014. godine. Najčešće objašnjenje bilo je u značajnom porastu komercijalnih letova u svemir. Na 51 lansiranje koje su financirale države došlo je njih 37, koji su bili komercijalni.

Krivo bi bilo misliti da su samo Amerikanci i Europljani jedini koji razvijaju svoju svemirsku industriju. SAD je od početka godine imao pet uspješnih lansiranja u svemir, a EU jedno neuspješno. Za to vrijeme Kina je imala šest uspješnih, Japan dva uspješna, a Indija, Rusija i Novi Zeland po jedno uspješno lansiranje u svemir.

Hrvatske nema na popisu, a prava je šteta što je, izgleda, neće ni biti. Pored žilavih tvrtki, kao što je zagrebački Amphinicy, znanstvenika i tvrtki okupljenih u Adriatic Aerospace Association te potentne kapitalne infrastrukture poput aerodroma u Udbini, kao i prilike koju to nosi turizmu i drugim granama gospodarstva, to je prava šteta.

I ONDA SE NEMA ZA KUPIT NEKI UREĐAJ ZA BOLNICU KOJI KOŠTA PAR MILIJUNA JER JE SKUP??? Korisnik bugs na članak o Vladinoj nabavki limuzina za VIP osobe GOOGLE ĆE U OŽUJKU OBJAVITI TKO JE POBJEDNIK NATJEČAJA LUNAR X ZA PRVI PRIVATNI LET NA MJESEC