Prirodne štete odnesu nam 0,2 posto BDP-a godišnje
Neslavni rekord Prvi smo u Europi po gubitcima od elementarnih nepogoda, a istodobno smo posljednji po osiguranju
Po udjelu gospodarskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDPu Hrvatska je prva u Europi. Istodobno posljednji smo o osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima. Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.2015. u Hrvatskoj izno- sile prosječno 0,2 posto BDPa godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka. No, o tome se u hrvatskoj javnosti malo zna, a još manje ima cjelovitih tumačenja šteta čiji iznos, primjerice, u dvije zadnje godine dvostruko nadmašuje cjelogodišnja izdvajanja za kulturu.
Po podacima Ministarstva financija broj prijavljenih šteta i njihov udio u BDPu iznosi između 0,1% u 2013. do 1,4% BDPa u 2014. Godine 2015. štete su iznosile 0,6%, a 2016. godine 0,44% hrvatskog BDPa.
U zemljama članicama EEA od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka. Za to vrijeme gospodarski gubici od svih prirodnih katastrofa u zemljama članicama EEA iznosili su 520 milijardi eura, a osigurani gubici oko 154 milijarde eura. Evidentira- no je 89.000 smrtnih slučajeva, kojih je većina uzrokovana toplinskim valovima, a najviše pod utjecajem toplinskog vala iz 2003., kada je prijavljeno oko 70.000 smrtnih slučajeva iznad prosjeka smrtnosti, kaže se. Oko tri posto katastrofa, od kojih su neke istodobno utjecale na više zemalja, uzrokovalo je oko 70% ukupnih gubitka, dok je oko tri četvrtine registriranih nepogoda uzrokovalo samo 0,5% ukupnih gubitaka.