VUJČIĆ: VEĆINI NAŠIH TVRTKI ODGOVARA UVOĐENJE EURA
FINANCIJE
Boris Vujčić ističe kako negativnih strana uvođenja eura nema puno te kako nema bojazni od rast cijena
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u petak je u Puli istarskim gospodarstvenicima predstavio strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj, ustvrdivši kako je Hrvatskoj u interesu započeti proces uvođenja eura jer će time ostvariti značajne i trajne koristi. Na tematskoj sjednici gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore Pula, Vujčić je istaknuo kako specifičnosti hrvatskog gospodarstva idu u prilog uvođenju eura jer “svim gospodarskim subjektima i tvrtkama s kojima se do sada razgovaralo, odgovara uvođenje eura osim onima koje su, poput brodogradnje vezane uz dolar, kojima to nešto manje znači”.
Najmanji sa svojom valutom
“Hrvatska je najmanja članica Europske unije koja još uvijek koristi vlastitu valutu, snažno je trgovinski integrirana s euro područjem, dok u hrvatskom bankovnom sustavu dominiraju banke u vlasništvu institucija iz euro područja”, naglasio je guverner središnje banke. Kao koristi uvođenja eura uz ostalo je naveo smanjenje kamatnih stopa te uklanjanje valutnog rizika. Ustvrdivši kako bi se i standard građana nakon uvođenja eura podigao, Vujčić je spomenuo kako će se zahvaljujući tim procesom smanjiti premija rizika, kako će “padati kamatne stopa, a s padom tih stopa financiranje će postati jeftinije, dok će gospodarstvo postati konkurentnije”. Osim toga uklonit će se troškovi konverzije valuta koji su, smatra Vujčić, dosta značajni, a za turiste će to biti atraktivnije odnosno lakše jer će koristiti svoju valutu.
Konkurentniji turizam
Time će se povećati i konkurentnost turizma jer 70 posto turista u Hrvatsku dolazi iz područja eurozone. Guverner središnje banke kaže i kako negativnih strana uvođenja eura nema puno i ponajviše se ogledaju u nemogućnost vođenja autonomne monetarne politike.
“U našem slučaju kada moramo održati tečaj stabilnim, on je četvrt stoljeća već stabilan, jer veliki dio duga građana, poduzeća i države je u eurima, pa svaka značajnija deprecijacija povećava dug odmah, dok bi jačanje kune značilo smanjenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ne možemo dopustiti ni jedno ni drugo”, rekao je. Vujčić je poručio i kako “bojazan od rasta cijena ne postoji”. Učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja bio je privremen i prosječno je iznosio 0,23 postotna boda, dok je ocjena učinka za Hrvatsku 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena.