‘Zadruge su biznis, ali i demografija’
Ključno pitanje u novom zakonu o zadrugarstvu je zaštita imovine, bitne za razvoj i funkciju zadruga
UHrvatskom centru za zadružno poduzetništvo održan je prvi sastanak radne skupine za izradu prijedloga novog zakonodavnog okvira za zadrugarstvo. Važna rasprava vodila se o problemu zaštite zadružne imovine te je ocijenjeno kako je to ključno pitanje za budućnost zadrugarstva, jer imovinu zadruga treba zaštititi kao nedjeljivo zadružno vlasništvo, a zadružnu imovinu danas nepostojećih zadruga koja se još vodi kao zadružna iskoristiti za razvoj zadrugarstva i što prije vratiti u funkciju, ističu u HCZP. Zaključeno je i da treba regulirati porezni tretman zadruga, a neophodnim se ocije-
Tomislav Klarić-Kukuz
HCZP nilo donošenje poreznih olakšica za zadruge, što je vezano uz zaštitu imovine. Jedna od tema bilo je i pokretanje Fonda za razvoj zadružnog poduzetništva što je nužno i njegovo osnivanje treba regulirati novim Zakonom o zadrugama, a fond bi trebao biti razvojni i kreditni. Ravnatelj HCZPa Tomislav KlarićKukuz kaže kako je bitno shvatiti da su zadruge biznis i da ljudi moraju imati koristi od ulaska u njih i poslovanja na zadružni način zbog čega im to treba i omogućiti.
“Zadruge su i biznis i demografija i posebna životna filozofija koja objedinjuje slobodnu tržišnu ekonomiju i društveni razvoj”, ističe KlarićKukuz. U Hrvatskoj su registrirane 1302 zadruge, od kojih više od 40% poljoprivrednih. Daleko je to još od prosjeka EU, a o tome da zadrugarstvo kod nas nije još zaživjelo dovoljno govori da je u Italiji udjel zadruga u BDPu države oko 15 posto, a u Hrvatskoj svega 0,5 posto.