Još se čeka na dogovor o ruskom plinu za Sloveniju
Kriza Desetogodišnji ugovor istekao je krajem 2017., a novi nije potpisan tpisan
Kriza u Deželi Desetogodišnji ugovor istekao je krajem 2017., a novi nije potpisan
Zbog situacije na tržištu plina Gazprom je prisiljen dugoročne ugovore pretvoriti u kratkoročne s fleksibilnom formulom
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer je boravio u radnom posjetu Ljubljani. Uz političke razgovore s državnim dužnosnicima, ključna tema bila je opskrba Slovenije ruskim plinom, što je područje u gospodarskoj suradnji dvije zemlje koje se našlo u svojevrsnoj krizi.
Kada je riječ o ekonomskim odnosima između dviju zemalja, poznato je da je Rusija, uz zemlje Europske unije, najvažnije izvozno tržište za slovenske kompanije, te je na petom mjestu po vrijednosti izravnih stranih ulaganja Slovenije u inozemstvo. Nakon višegodišnjeg smanjenja trgovine, zahvaljujući zapad- nim sankcijama protiv Rusije i ruskih protumjera, krivulja se opet znatno povećala prošle godine, piše mariborski list Večer.
Novi rast robne razmjene
Polovicu izvoza Slovenije u Rusiju čine farmaceutski proizvodi i električni uređaji. S druge strane, Slovenija bilježi sve više ruskih turističkih posjeta. Prošle je godine, kako navodi Dnevnik, broj noćenja ruskih turista, kojih je bilo više od 260.000, povećan za 33 posto u odnosu na 2016. godinu.
Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Slovenije, za jedanaest mjeseci prošle godine slovenski izvoz u Rusiju izno- je tek neštoešto manje 860 milijunalijuna eura, dok nešto je uvoziznoood manje
iznosio 280 milijunaijuna eura. Prošle je godine robna razmjenaazmjenaizviju dviju zemlje između bila većaća eura. odmiliura. milijarde
Rastustu trgovišle trgovine prošletrgovišle je godine pridonioo Slovenije i posjetpreda predsjednikaBoruta Pahora Rusiji, u pratnji jakog gospodarskogarskog su slovenske izaslanstva,kaovenske i ruske tvrtke kada potpisalele ukupno 14 ugovora vrijednihih više od pola milijar-milijarde eura.. Već tada je planirano
potpisivanje potpisiva ugovora o opskrbi bi Slovenije Sloveni ruskim plinom između među ruskog rus energetskog diva va Gazproma Gazpro i slovenske tvrtke ke Geopli Geoplin. Desetogodišnji Dese ugovor o isporuci isporuc 830 milijuna prostornih stornih metara plina godišnje nje istekao iste je krajem prošle le godine, god a novi nije potpisan. pisan U svibnju prošle godine, godin ruski predsjednik Vladimir Vladi Putin najavio je potpisivanje potp ugovora o opskrbi opsk plinom u vrijednosti nosti većoj v od 600 milijuna na eura eura, o čemu se raspravljalo ljalo prilikom prilik posljednjeg Pahorovog horovog posjeta p Moskvi. Prema Prem neslužbenim informacija formacija Večeri, slovenska i ruska stranestra očekivale su da će taj polipolitički i ekonomski važan žan ugovor ugov biti potpisan tijetržišni kom ovog posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova Ljubljani.
Zato je iznenađenje da ugovor još nije spreman za potpisivanje, navodi list, objašnjavajući da su razlozi zbog kojih ugovor između dvije kompanije neće biti potpisani poslovne prirode. Posljednjih godina položaj Gazproma, koji opskrbljuje plinom EU više nego prije ukrajinske krize, počeo se mijenjati.
Prema procjeni dobrog poznavatelja rusko-slovenskih poslovnih odnosa, koji ne želi biti imenovan, zapravo se položaj Gazproma donekle pogoršavao. Dugoročne desetogodišnje sporazume, koje je Putin spominjao prošle godine, zbog situacije na tržištu Gazprom je prisiljen pretvoriti u kratkoročne ugovore s fleksibilnom formulom.
Tranzit plina preko Slovenije
“Čak i kad bi Gazprom i Geoplin potpisali ugovor o opskrbi plinom za deset godina, to više neće biti tako obvezujuće kao ranije”, rekao je sugovornik Večeri. Sada Gazprom potpisuje mnogo fleksibilnije ugovore, koji ovise o situaciji na tzv. spot tržištima, kao i prije nekoliko godina. Gazprom, kao najveći dobavljač plina u Europi, u očima slovenske politike vrijedi kao pouzdani dobavljača prirodnog plina i za Sloveniju i za Europu. Ruska strana računa da će Slovenija biti tranzitna zemlja za plin iz plinovoda Turski tok čija je gradnja znatno napredovala i koji bi trebao postati operativan iduće godine, a najkasnije do 2020. godine.
Aktualni plinovod Turski tok djelomično zamjenjuje propali projekt Južni tok, za koji je Slovenija pokazala veliki interes, jer je osim pouzdane opskrbe plinom, u igri bila i znatna naknada za tranzit ruskog plina. Slovenija je u Europskoj uniji poznata kao pobornik izgradnje ruskog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je trn u oku Poljskoj i baltičkim zemljama.