Niska svijest malih dioničara o zaštiti vlasničkih prava
Burze ////
Zaštita prava U Zagrebu održana konferencija ‘Tržište kapitala u 2018. godini’
Mali dioničari trebaju se uključiti kroz skupštine dioničara, to je jedino mjesto gdje mogu postavljati pitanja
Korporativno upravljanje u hrvatskim je kompanijama na niskim razinama, a za to su dobrim dijelom odgovorni i sami dioničari koji ne štite i ne brane svoja vlasnička prava. Jedan je to od zaključaka panela “Kodeks korporativnog upravljanja i zaštita manjinskih dioničara” održanom u sklopu konferencije “Tržište kapitala u 2018.” koje su u srijedu u Zagrebu organizirali Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) i Platinum Invest.
Odnose definira ZTD
Panel je moderirao Igor Gvozdanović, predsjednik Uprave Platinum Investa i predavač na ZŠEMu, a na njegovo pitanje zašto dio kompanija uvrštenih na burzu odnose s manjinskim dioničarima vide kao teret i nepotrebni trošak, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Jurica Jednačak je istaknuo kako je 2002. na burzu po sili zakona došlo 250 tvrtki. “Ostalo je njih 140, a od tog broja samo je 30-ak prepoznalo burzu kao mjesto prikupljanja kapitala”, istaknuo je Jednačak. Kako je najavio, novi Zakon o tržištu kapitala (ZTK) dat će Hanfi ovlasti za stroži nadzor tvrtki koje ne ispunjavaju zahtjeve uvrštenja na burzi, poput redovite dostave financijskih izvješća.
“Mali dioničari trebaju se uključiti kroz skupštine dioničara, to je jedino mjesto gdje mogu postavljati pitanja i gdje njihovo pravo dolazi do izražaja”, smatra Jednačak. Međutim, ZTK u kontekstu zaštite malih dioničara nije toliko relevantan koliko Zakon o trgovačkim društvima (ZTD), ističe Toni Smrček, odvjetnik u društvu Tus, Novokmet i Smrček. “ZTD definira kako se kompanija treba odnositi prema dioničarima i dioničari prema kompaniji. Međutim, među manjinskim dioničarima nema svijesti o zaštiti i obrani svojih prava”, naglašava Smrček dodajući kako zakon “daje alate da se mali dioničari obrane od moralnog hazarda većinskog dioničara”.
Na pitanje kako mali dioničari mogu učiniti nešto kada to ne uspijevaju mirovinski fondovi s mnogo većim udjelima, Smrček je kazao kako se ne sjeća da je vidio neko njihovo pitanje na skupštinama dioničara. S druge strane, jedan mali dioničar u Dukatu zadao je velike glavobolje Upravi pitanjem da li se izrađuju izvješća o odnosu između vladajućeg i ovisnog društva, pojasnio je Smrček. U tom kontekstu teško je bilo izbjeći odraze posrnuća Agrokora, a Smrček tvrdi da je Agrokor primjer što se dogodi kada odnosi vladajućeg i ovisnih društava nisu na tržišnoj osnovi, a moraju biti.
Hanfa nije mogla spriječiti
Na pitanje je li Hanfa mogla izdati upozorenje u vezi Agrokora, Jurica Jednačak je kazao kako je nezahvalno govoriti o radu bivšeg Upravnog vijeća. “Činjenica je da su te kompanije izvršavale obveze prema burzi. Lažiranje izvješća regulator nije mogao spriječiti”, smatra Jednačak. Da dioničari često ne koriste svoja prava potvrđuje i Iva Galić, direktorica sektora tržišta i razvoja Zagrebačke burze. Naime, podaci iz kodeksa korporativnog upravljanja koji je ZSE napravila 2007. u suradnji s Hanfom pokazuju kako dioničari ne traže sastanke s Upravom niti na skupštinu često dolaze dioničari koji žive izvan sjedišta kompanije, istaknula je Galić.
Zakonitost poslovanja zadatak je i nadzornih odbora, a kod nas se članstvo u nadzornim odborima još uvijek shvaća kao nagrada, naglasila je Ivana Barać, rukovoditeljica odjela za odnose s investitorima Atlantic grupe. “I tu su dioničari odgovorni da se izaberu članovi nadzornog odbora koji ozbiljno shvaćaju svoj posao”, kazala je Barać.
ČLANSTVO U NADZORNIM ODBORIMA KOD NAS SE DOŽIVLJAVA KAO NAGRADA, BEZ ODGOVORNOSTI Ivana Barać Atlantic grupa
AGROKOR JE PRIMJER ŠTO SE DOGODI KADA ODNOSI VLADAJUĆEG I OVISNIH DRUŠTAVA NISU NA TRŽIŠNOJ OSNOVI Toni Smrček odvjetnik