DRŽAVE PACIFIČKOG PRSTENA DONIJELE TRGOVINSKI SPORAZUM
Mogu i bez Amerike Nakon povlačenja SAD-a, 11 zemalja sklopilo Sveobuhvatni i napredni sporazum o transpacifičkom partnerstvu
Konačna verzija izmijenjenog transpacifičkog trgovinskog sporazuma objavljena je u srijedu. Njime će se dodatno ojačati trgovina 11 država pacifičkog prstena koje čine više od 13 posto globalnog gospodarstva. Prema navodima Reutersa, konačna verzija ima više od 20 izmjena, a službeno je nazvana Sveobuhvatni i napredni sporazum o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP). Podsjetimo, originalni TPP s kraja 2016. imao je 12 potpisnica, ali je u siječnju prošle godine američki predsjednik Donald Trump povukao potpis SADa s tog trgovinskog sporazuma pravdajući taj potez zaštitom američkih radnih mjesta.
Međutim, predvođene Japanom, preostale države (Australija, Brunei, Čile, Kanada, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur i Vijetnam) nisu htjele odustati od smanjenja trgovinskih barijera među gospodarstvima ukupno vrijednima 10 bilijuna dolara. Očekuje se da CPTPP buna de potpisan 8. ožujka u Čileu. Upjeh dogovora o konačnoj verziji istaknuli su dužnosnici japanske vlade i drugih članica, kao svojevrsni “protuotrov” američkom protekcionizmu. No, nada da bi se Amerika mogla opet pridružiti i dalje tinja, posebno nakon Trumpova govora u Davosu kada je izjavio da bi se SAD mogao vratiti ako TPP bude revidiran. Međutim, novozelandski ministar trgovine David Parker izjavio je kako je mogućnost američkog povratka u idućih nekoliko godi- “vrlo mala”. Čak i ako Washington pokaže spremnost priključivanja CPTPPu, nema jamstava da će ostale članice biti spremne ukinuti sve prepreke. Parker procjenjuje da će ovaj trgovinski sporazum stupiti na snagu krajem ove ili u prvoj polovici iduće godine. Novi Zeland očekuje da će CPTPP donijeti tamošnjem gospodarstvu 880 milijuna dolara godišnje. Otvaranje novih radnih mjesta u svim sektorima očekuje i Australija, kaže ministar Steven Ciobo.