One raspiruju uspjeh IT industriji i nadmašuju muške kolege
OD AGRITECHA I IOT-A ZA PREPOZNAVANJE EMOCIJA PREKO UDRUGE NEOVISNIH PROIZVOĐAČA SOFTVERA I SPORTSKIH STARTUPA DO REGIONALNOG PODATKOVNOG LIDERA I STUDENTSKOGA TECH INKUBATORA. KAO ČELNICE ILI PARTNERICE U UPRAVLJANJU ŽENE PRIDONOSE EFIKASNOSTI TVRTKI, PO
Poljoprivreda i tehnologija. Druga najjača gospodarska grana u Hrvatskoj i najbrže rastuća grana biznisa u nas. Spojite to dvoje i šansa da će se time baviti žene je nula posto. Zar ne? Pustite predrasude! Žene su danas u svim industrijama, a agritech, spoj poljoprivrede i tehnologije, upravo je dobio novu zvijezdu Tanju Folnović. Turistički gigant Booking.com uvrstio je Folnović u TOP 10 inovatorica u Europi u sklopu Technology Playmaker Awardsa te joj za Međunarodni dan žena osigurao večeru u Londonu na kojoj će upoznati sestru osnivača Facebooka Randi Zuckerberg, koja zadnjih šest i pol godina razvija zasebnu tvrtku Zuckerberg Media.
NE TRPI ZASTAJKIVANJE
Folnović je glavna agronomka najuspješnijega hrvatskog i jednog od najboljih svjetskih agritech startupa, kutinskog Agrivija. U TOP 10 inovatorica u Europi došla je kao osoba koja je vodila proces stvaranja kompletne baze znanja na kojoj počiva Agrivijeva softverska platforma. Usto je stvorila jedan od deset najboljih blogova o održivoj poljoprivredi na svijetu. “Veseli me činjenica da je moj trud i predani rad prepoznat ne samo od direktora Agrivija Matije Žulja, koji me i prijavio na ovo natjecanje, već i od članova žirija Technology Playmaker Awardsa koji su me odabrali za finalisticu”, kaže Folnović i poručuje da je Agrivi tvrtka koja ipak “malo odstupa od drugih”. U kutinskom startupu polovica zaposlenih su žene, a agronomski tim, navodi Folnović, čine ona i kolegica. Uspjeh Agrivija raspiruje i druga žena, voditeljica korporativne prodaje Mateja Zbodulja. Ona u svom timu ima i muškarce i žene te kaže da u životu, svemu, treba pronaći balans. “Sviđa mi se što je sve više žena poduzetnica. Dosta mojih prijateljica otvara vlastita poduzeća. Kako sam cijelu svoju karijeru u ITju, tu je situacija drugačija nego u nekim drugim industrijama, jer spol ne čini nikakvu razliku niti su potrebne neke druge predispozicije kao u nekim industrijama”, kaže Zbodulja. Dodaje da je problem što manje žena inicijalno pokazuje interes za tehnologijom, pa je njihov broj automatski manji. No, pojašnjava da im je status unutar IT tvrtki ravnopravan s obzirom na to da je to vrsta biznisa koja ne trpi zastajkivanje, rutinu ni standardiziranost pa mogu uspjeti svi koji su odlučni u tome. Mnogo je žena koje su postigle velike uspjehe u IT industriji u Hrvatskoj. Najeksponiranija svakako je direktorica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević, koja vodi tvrtku s više od tisu- ću zaposlenih i više od milijardu kuna godišnjih prihoda. Zatim direktorica ENTGa Ida Pandur, koja je svoj startup koji je radio na razvoju prvog hrvatskog IoT proizvoda za prepoznavanje emocija, Emily, nedavno prodala EYu. Nadalje, Mia Biberović, izvršna urednica tehnološkog portala Netokracija koja pomiče granice za žene kroz projekt Ladies of New Business, te bivša voditeljica BlaBlaCara za Hrvatsku Antonija Bilić Arar, koja je na hrvatsko tržište donijela opciju “women only” međugradske vožnje, gdje žene prevoze žene i tako se osjećaju sigurnijima. Najuspješnije startupe u Hrvatskoj sukreirale su ili pomogle stvoriti upravo žene. Štoviše, analitička kuća iz Silicijske doline PitchBook statistički je dokazala da su mješoviti startupi najisplativiji za ulaganja. I u Hrvatskoj ima takvih primjera. Bellabeat uz zagrebačkoga matematičara Sandra Mura vodi i slovenska umjetnica Urška Sršen, dok je u Rimac Automobilima operativna direktorica Monika Mikac. No, tražili smo žene koje pomiču granice, šire toleranciju i jednakost, a o kojima se dosad manje pisalo i govorilo, te koje dolaze iz malog i srednjeg poduzetništva. Biljana Cerin, suosnivačica i direktorica tvrtke Ostendo Consulting, tvrtke koja je danas najpoznatija po radu na GDPR projektima, usklađivanja s novom EU regulativom o upravljanju osobnim podacima, u kolovozu 2017. izabrana je u upravni odbor najveće svjetske organizacije za informacijsku sigurnost (ISC)2. Cerin je prije sedam godina počela raditi za Fortune500 kompanije,
prvo za korporaciju Amgen. U međuvremenu je radila za Stanford University, MGM Resorts International lanac hotela i casina u Las Vegasu i mnoge druge američke i europske klijente, a zadnje tri godine razvija vlastiti IT sigurnosni proizvod PINSwift, kojem je podršku pružila švicarska banka UBS.
IPAK SU MANJE PLAĆENE
“Kod nas je situacija pola-pola i iskreno, nikad me nije opterećivao ‘status žena u biznisu’. Surađujem s različitim stručnjacima i stručnjakinjama širom svijeta i jedino što mi je u biznisu važno je da su ljudi izvrsni u svom poslu, imaju strast, ljubav i znanje potrebno za baviti se njime i žele pomoći riješiti problem”, kaže Cerin. Dodaje ipak da smatra zabrinjavajućim što je postotak žena u njenoj struci, informacijskoj sigurnosti, po istraživanjima svega 11 posto. Slično navodi i Tajana Barančić, predsjednica udruge Hrvatskih nezavisnih proizvođača softvera (CISEx) ili kako je neformalno zovu ‘predsjednica hrvatske softverske industrije’. Riječ je o industriji koja unutar Ministarstva gospodarstva još uvijek nije formalno prepoznata, iako je u 2016. godini premašila milijardu eura prihoda (7,74 milijarde kuna) te imala izvoz u vrijednosti od 2,41 milijardu kuna. Barančić kaže da osobno nikad nije doživjela diskriminaciju zato što je žena i da zato često zna zagovarati stav da je cijela priča o diskriminaciji žena u biznisu prenapuhana. “No, brojke me demantiraju. Činjenica je da su žene i dalje manje plaćene od muškaraca, da su puno manje zastupljene u poduzetništvu kao i na odgovornim pozicijama u tvrtkama. Primjerice, žene su i 2010. kao i 2015. imale manju plaću od muškaraca za 1012 posto. Problem očito postoji”, kaže Barančić. S tim se slaže i Anita Bušić, osnivačica i direktorica jednog od deset globalno najinovativnijih sportskih startupa na svijetu, LIVE GOODa, čija je inovacija BodyRecog, koja putem 3D skena infracrvenom kamerom radi procjenu zdravstvenih rizika, dobila više od 30 nagrada i priznanja. U njenoj tvrtki struktura zaposlenih je pola-pola, a moto: biti u plusu i ne biti nikome dužan. Bušić kaže da je dosta žena ušlo u IT biznis, ali da im nije lako. Veliki problem je što ne mogu doći do investicija. “U Hrvatskoj postoji samo jedna grupa poslovnih anđela i nemaju niti jednu žensku članicu. Prije su imali jednu. U regiji je slično. Postoji samo jedan VC fond, koji opet ne vode žene. Nije to samo po sebi problem, jer ne radim razliku po spolovima u smislu profesionalnosti. No, problem je zbog kulture u kojoj živimo”, kaže Bušić. Navodi da su joj neki investitori rekli da
ZNANJE I VJEŠTINE IMAJU DOSTA JE ŽENA UŠLO U IT, ALI IM NIJE LAKO, VELIKI PROBLEM JE DOĆI DO INVESTICIJA. NEMA IH MEĐU POSLOVNIM ANĐELIMA PA BI BILO POŽELJNO UVESTI POTICAJE SAMO ZA ŽENE PODUZETNICE
se vole zapiti sa svojim potencijalnim “investicijama” da vide ‘kako dišu’. Za ženu, pojašnjava, kultura je kod nas takva da nije prikladno da se po barovima opija. Kaže da zbog takvih stvari nije dovoljno da samo žene dobiju bod više na natječaju za poticaje već da trebaju postojati poticaji samo za žene poduzetnice. Eva Bošković, koja dolazi iz malog mjesta Bistrinaca nedaleko od Osijeka, osnivačica i direktorica je tvrtke Eryia. Bošković kaže da nije dala da je ograniči činjenica odakle dolazi. Prije pet godina je na Filozofskom fakultetu u Osijeku diplomirala s pohvalom summa cum laude, potom radila u jednoj osnovnoj školi i zatim otišla u Australiju. Dvije godine putovala je svijetom i danas u Hrvatskoj ima online školu za strane jezike Eryiu. “Da bih financirala putovanja počela sam predavati engleski i njemački jezik online, a kad sam vidjela koliko je tržište za ovakav tip učenja jezika veliko, znala sam da je pravo vrijeme da postanem sama svoja šefica i tada sam odlučila zamijeniti taj isključivo nomadski život za ovaj staloženiji“, kaže Bošković te dodaje da joj se najviše svidjelo koliko je podrške dobila od drugih žena iz biznisa. Na širenje pozitivnih vrijednosti u biznisu veliki naglasak stavljaju i suosnivačice Poslovne inteligencije. Naj-
regionalna tvrtka u tom području često je oslikana licem svoga direktora Dražena Oreščanina, a manje je poznato da su s njim tvrtku suosnovale dvije žene: supruga Anita Cvetić Oreščanin i kolegica Lidija Karaga. Svo troje su članovi Uprave.
TRENDOVI PONEKAD ODMAŽU
Anita Cvetić Oreščanin kaže da im je jednakost imperativ. U tvrtki njeguju politiku da svatko ima pravo na istu plaću za isto radno mjesto, pravo da ode na porodiljni dopust i da to ne utječe na njen ili njegov daljnji napredak te nultu toleranciju na bilo kakav oblik diskriminacije, od spolne, vjerske, nacionalne, rodne na dalje. Dodaje da su prva privatna, srednje velika tvrtka u Hrvatskoj koja je stekla napredni MAMFORCE certifikat i osnovni DADFORCE certifikat. “Danas u Poslovnoj inteligenciji dvije trećine uprave čine žene, polovicu menadžmenta su žene, polovica svih zaposlenih su žene, polovica ukupnog budžeta za edukaciju investiran je u žene i polovica budžeta za plaće pripada ženama”, naglašava Cvetić Oreščanin. Lidija Karaga, suosnivačica i također članica uprave Poslovne inteligencije kaže da im je najveći uspjeh što su kroz dugi niz godina njih troje osnivača uspijevali donositi i provoditi zajedničke odluke, iako su im ponekad stajališta i razmišljanja bila različita. To ističe tim više jer tvrtka danas ima 120 zaposlenih. No, Karaga ističe da im trendovi u društvu danas u Hrvatskoj u tome odmažu. “Promatramo li IT industriju u Hrvatskoj, mi smo kao jedan zaštićeni balon gdje je zna- nje najvažnije te gdje su šanse za napredovanje i plaće prilično izjednačene za žene i muškarce. Je li tako i na razini cijelog društva? Ne bih rekla. Na razini cijelog društva mislim da smo u retrogradnoj fazi gdje se kroz obrazovni sustav djevojčice i djevojke sve više smještava u tradicionalne okvire, a što se onda nastavlja i kroz smanjena očekivanja i predrasude koje otežavaju ženama da ostvare svoj puni potencijal”, upozorava Karaga. Iako trenutačno poslovno odskače od okvira koji smo si postavili, jer Mirta Jarnjak radi za Accenture, uključili smo je stoga što ima vlastiti startup spotBe te sve to uspješno žonglira odgajajući troje djece mlađe od tri godine. Ima djevojčicu od dvije i pol godine i dvije blizanke stare osam mjeseci. Usto iza sebe ima nekoliko uspješnih “on time and within budget” završenih projekata u području transformiranja poslovnih procesa i uvođenja novih ERP sistema.
ZA NAS IMA MJESTA U BIZNISU
“Status žena je, kad usporedim s Europom, da su one još uvijek nedovoljno zastupljene, ali moj dojam je da ih ima više nego prije pet ili deset godina. Po meni za to postoji jedan u društvu vrlo nepopularan razlog, a to je da žene kada se požele ostvariti kao majke zapostave karijeru jer misle da ne mogu uskladiti obje uloge. Moje mišljenje je da je to stvar izbora. Treba puno organizacije i logistike, ali može se”, kaže Jarnjak. Dodaje da je upravo provela tjedan u kojem je tri dana bila na putu u Bratislavi. Kćeri su joj bile kod kuće s dadiljom i uživaju, jer pojašnjava, ona s njima radi stvari koje su im zanimljive, a koje meni nikada ne bi ni pale na pamet. Dodaje da su pričale svaki dan preko FaceTimea, slale si puse i pjevale. “Mislim da djeca ne trebaju helikopterroditelje, ali trebaju sretne roditelje, koji će prvenstveno biti sretni sami sa sobom na privatnom i poslovnom planu, a samo onda mogu prenijeti tu pozitivnu ‘vibru’ i na svoju djecu. Djeca osjećaju i uče iz primjera, ne iz onoga što im kažemo”, navodi Jarnjak. Jedna od onih koje se briveća nu da se jednakost omogući novim generacijama je Iva Gospodnetić, voditeljica Centra karijera FERa unutar kojeg je pokrenula prvi poslovni inkubator na Zagrebačkom sveučilištu zvan SPOCK. Gospodnetić je radila u HRu i softverskoj industriji, a usto je podigla i vodila regionalni portal o konjima i konjičkom sportu na kojem je surađivala s 15 volontera iz regije. Navodi da na FERu, koji se stereotipno smatrao muškim fakultetom, danas ima sve više studentica. One u prosjeku imaju viši prosjek ocjena i brže završe studij. Kaže da FER iznimno prati statistike upisa, akademskog uspjeha i profila i modula s obzirom na rod. “Ali, rodna nejednakost u STEMu, koja ide u korist muškarcima, nije ograničena isključivo na Hrvatsku, već bi se moglo reći da je u pitanju globalni trend. To nije opravdanje da se ništa po tom pitanju ne radi, dapače, važno je djelovati u kontekstu globalnih inicijativa koje rade na smanjenju te nejednakosti kroz osvještavanje uzroka koji su joj u podlozi i promociji aktivnosti koje će ohrabriti djevojke na odabir karijere u STEMu”, kaže Gospodnetić. Aktivnosti se ponekad, dodaje, mogu činiti male, ali mogu imati veliki učinak. Navodi da se to odnosi na vidljivost i doprinos žena u javnosti, medijima, ali i u međusobnoj komunikaciji. Ponekad dovoljno je, kaže, birati riječi. “Pripaziti da komunikacija kojom se poziva mlade na odabir karijere u STEMu bude rodno neutralna, a ne dominantno usmjerena muškima. Hrvatski jezik je za to ponekad nezahvalan, no uz malo truda mogu se oblikovati lijepe i poticajne poruke”, kaže Gospodnetić. Da pristup koji opisuje daje učinka pokazuje primjer svježe diplomantice Helene Radiček. Ona je s dvojicom kolega, dok je bila na fakultetu, stvorila Angular. Riječ je o jednom od prva četiri startupa koji su prošli kroz FERov SPOCK. “Mislim da je biznis i dalje u velikom dijelu zastupljen muškarcima, no vidi se da se sve veći broj žena odlučuje odvažno pokazati da i za njih postoji mjesta u biznisu”, zaključuje Helena Radiček koja je odmah nakon fakulteta pronašla posao i paralelno nastavila raditi na svom startupu.