Situacija sa otpadom u Zagrebu i nije tako loša kako se misli
Investicije Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje, izgradnja reciklažnih dvorišta i naplata po količini
Do 2023. Zagreb očekuje da će prikupiti 293 tisuće tona komunalnog otpada, od čega bi 117 tisuća bio miješani, a 176 tisuća tona odvojeno prikupljeni otpad rad Zagreb je sa svojom površinom od 640 četvornih kilometara i gotovo 800 tisuća stanovnika svakako najkompleksniji sustav za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Igor Zgomba iz Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom pojasnio je da je Hrvatska ulaskom u EU prihvatila stroge uvjete gospodarenja otpadom, a za što u osigurana i sredstva u EU fondovima, te da je na tom tragu i Zagreb napravio Plan gospodarenja otpadom 2018.2023. koji je u skladu s EU i nacionalnim ten- dencijama za kružnom ekonomijom i smanjenjem neobrađenog otpada.
“Nacionalni cilj nam je smanjiti ukupne količine komunalnog otpada za pet posto, u odnosu na referentnu 2015., s tim da se odvojeno prikupi papira, stakla, metala, biootpada i sl. u čak 60 posto slučaja. Trebalo bi prikupiti 40 posto biološko razgradivog otpada te 75 posto građevinskog“, ističe Zgomba.
Do 2023. Zagreb očekuje da će ukupno prikupiti 293 tisuće tona komunalnog otpada od čega bi 117 tisuća bio miješani komunalni otpad, a 176 tisuća tona odvojeno prikupljeni komunalni otpad. Da bi postigao cilj o 60 posto odvojeno prikupljenog komunalnog otpada nužno je investirati u nabavu opreme i vozila za odvojeno prikupljanje. Isto tako je nužno izgraditi nova reciklažna dvorišta te uvesti naplatu po količini otpada. Zgomba kaže da situacija po pitanju zbrinjavanja otpada u Zagrebu i nije tako loša kao što se obično misli. “Trenutne brojke govore da se u Zagrebu godišnje prikupi ukupno 751 tisuću tona otpada od čega 327 tisuća tona ii 43,5 posto komunalnog otpada, 163 tisuće tona građevinskog te 260 tisuća tona proizvodnog otpada. Prema stanju iz 2016., 67 posto komunalnog otpada je završilo na deponiju dok je svega 33 posto ili 107 tisuća tona predano na ponovnu oporabu. Kad je u pitanju građevinski materijal, tad je na oporabu predano 91,7 posto količine otpada, a na privremeno skladištenje prije obrade je dano 8,3 posto dok na odlagalištu nije završilo ništa“, navodi Zgomba. Da bi se postigli zadani ciljevi do 2023., potrebno je najviše poraditi na promotivnim i edukativnim aktivnostima kako bi se građani upoznali s potrebom i benefitima odvajanja komunalnog otpada.