Premalo sirovina recikliramo, a burza otpada mogla bi to promijeniti
Smeće nije smeće Postoje kapaciteti u industriji, ali još uvijek ne prikupljamo dovoljno sirovine pa se ona uvozi
U Hrvatskoj se reciklira oko 20 posto otpada, a već do 2030.ćemo sukladno zadaćama EU-a morati reciklirati 65 posto komunalnog otpada tpad kao industrijska sirovina bila je tema panela održanog u sklopu šestog po redu Croatia Waste Expo, na kojem je direktor tvrtke Stražaplastike iz Huma na Sutli i predsjednik Udruženja industrije plastike i gume Hrvatske pri HGK Josip Grilec poručio da se proizvodi nastali iz sekundarnih sirovina diljem svijeta koriste već godinama. U Hrvatskoj je, s druge strane, prvenstveno nužna promjena svijesti. “Kada vi u javnoj nabavi napišete da kanta za smeće mora biti od 100 posto novog materijala, sami ste sebi zatvorili sortirnicu. Kod dizajniranja proizvoda moramo razmišljati kako ćemo ga poslije moći vratiti kao sirovinu“, ukazao je Grilec.
Osim toga, prva i osnovna stvar koja u Hrvatskoj nedostaje je tržište na koje bi se otpad kao sirovina uopće plasirao, dodao je direktor zagrebačke tvrtke S.T.P. d.o.o. Marko Brnčić. “Prvo pitanje na koje građani nemaju odgovor je čija je kanta u koju se odlaže otpad, ne znaju da njihova, jednako kao i da su sirovina i ambalaže koje su donijeli kući također njihova. Jednako tako, građani nisu svjesni ako su pomiješali ambalaža da će i oni iz svog džepa platiti taj propust“, dodao je.
Pomoćnica direktorice sektora za industriju i IT pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Gordana Pehnec Pavlović istaknula je negativnu kampanju protiv plastike koja se već godina vodi, iako su benefiti tog materijala vrlo veliki. “S jedne strane imamo industriju koja želi otpad jer smo siromašni resursima, a s druge strane i vrijedan resurs koji trebalo vratiti u opticaj. Do kraja ove godine napravit ćemo burzu otpada i novu aplikaciju koja će služiti upravo onima koji nude kvalitetan reciklažni materijal“, najavila je Pehnec Pavlović.
Direktor logistike Vetropack Straže Robert Vražić kazao je da iako je proizvodnja nove staklene ambalaže njihov temeljni posao, reciklažu staklenog otpada ne smatraju ništa manje važnom. “Naš tržišni udio u Hrvatskoj je gotovo 90 posto, a tek 25 posto svoje ukupne proizvodnje plasiramo na njega i ostatak izvozimo. Na hrvatskom se tržištu svake godine koristi oko 80 tisuća tona staklene ambalaže, a nama na reciklažu od tog broja dolazi 40ak tisuća tona“, komentirao je trenutno stanje. S reciklažom gumenih materijala 2005. godine krenuli su i u zagrebačkom Gumiimpexu GRPu, potvrdio je predsjednik Uprave te tvrtke za proizvodnju i distribuciju gume Damir Kirić. “Zbrinjavamo dio guma iz Slovenije i Mađarske, naši su kapaciteti poprilično veliki. Očekujemo da ćemo s ekonomskim razvojem moći prestati uvoziti sirovine“, ispričao je Kirić. No, da su sustavi gospodarenja otpadom u pojedinim slučajevima dobro organizirani, a da to kod plastike nije slučaj, ukazao je tehnički rukovoditelj čakovečkog gradskog komunalnog poduzeća Čakom Saša Avirović. “Kapacitet naše sortirnice ne može obraditi količine koje naši educirani i savjesni građani prikupljaju. Sortirnice bi se trebale rješavati prije kanti za prikupljanje, redoslijed koji je najavljen, je nelogičan“, istaknuo je Avirović.
GRAĐANI NE ZNAJU DA SU KANTE NJIHOVE, DA JE AMBALAŽA KOJU SU DONIJELI DOMA NJIHOVA I DA SE IZ NJIHOVA DŽEPA NAPLAĆUJE POMIJEŠANI OTPAD Marko Brnčić S.T.P. d.o.o. NAŠA SORTIRNICA NE MOŽE OBRADITI KOLIČINE KOJE NAŠI GRAĐANI PRIKUPLJAJU. SORTIRNICE BI SE TREBALE RJEŠAVATI PRIJE KANTI ZA PRIKUPLJANJE Saša Avirović Čakom
NAJVEĆI DIO RECIKLIRANE PLASTIKE MI U
OVOM TRENUTKU UVOZIMO, UMJESTO DA PROIZVODE OD TOG MATERIJALA IZVOZIMO NA VANJSKO TRŽIŠTE Josip Grilec Stražaplastika