Članica EU ne može državni aparat izuzeti kazni u GDPR-u
Stav EK Nemoguće mijenjati opseg i sadržaj uredbe o zaštiti osobnih podataka
Ako država koristi izuzetak kao mogućnost, onda mora predvidjeti drugi tip sankcija i priopćiti ga Komisiji
Svi će biti podložni provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, takozvanoj GDPR regulativi, kratko su nam na naš upit poručili iz Europske komisije. Kontroverzan način primjene ove nove EU regulative u Hrvatskoj, a koji je Vlada kroz Nacrt zakona o provedbi GDPRa pustila u javnu raspravu, razbjesnio je vlasnike i direktore privatnih tvrtki, jer predviđa da bi od financijskih kazni bili pošteđeni svi drugi osim njih.
U predstavništvu EK u Zagrebu rekli su nam da ne komentiraju prijedloge ili nacrte zakona. Međutim, pojasnili su obveze po GDPR regulativi koje vrijede za sve članice Unije pa tako i za Hrvatsku.
“Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) je izravno primjenjiva i države članice ne mogu mijenjati njezin opseg i sadržaj, ali GDPR sadrži niz odredbi koje dopuštaju dodatnu specifikaciju istih na nacionalnoj razini. No, sve mora biti u okvirima same Uredbe”, kažu u Komisiji.
Dodaju da niti jedna članica Unije ne može izuzeti državni aparat i ostala tijela javne vlasti od barem nekog oblika sankcioniranja u slučaju kršenja GDPRa. “Sukladno članku 83(7) GDPR, države članice mogu isključiti tijela javne vlasti iz primjene upravnih novčanih kazni, ali ako države članice koriste ovu mogućnost, moraju predvidjeti drugi tip sankcija i priopćiti ga Komisiji, sukladno članku 84”, naglašavaju u Komisiji.
Dodaju da je Unija ta pitanja razradila u smjernicama Grupe 29 (članak 29 radne skupine) o upravnim novčanim kaznama. U Komisiji su na naš upit pojasnili i da u slučaju da inačice članka 83(7) “pogrešno preširoko definiraju mogućnost isključenja ostavljenu državama članicama, tada se pokreće postupak ispravka teksta”. Drugim riječima, u formi u kojoj je sad napisan nacrt prijedloga zakona, Unija bi, ako bi ga Hrvatska kao takvog usvojila, tražila njegov ispravak.
Ovakav zakon doslovno bi značio da bi Agencija za zaštitu osobnih podataka od 25. svibnja postala, uz fiskalizaciju, najefikasniji alat za punjenje proračuna. Privatnim tvrtkama prijete kazne do 4 posto prihoda ili 20 milijuna eura, a direktorima od pet tisuća do pola milijuna kuna. To bi se naplaćivalo kroz prisilnu naplatu po isteku 15 dana. Iz Vlade su poručili da još nisu prihvatili nacrt. Pravdaju se da su mislili da će ista pravila biti i za javne tvrtke.
SVI ĆE BITI PODLOŽNI PROVEDBI OPĆE UREDBE, ONA JE IZRAVNO PRIMJENJIVA Europska komisija