Gotovine u optjecaju dva posto više nego 2000. godine

Draža od kartica Analiza BIS-a pokazuje da papirnati novac ne gubi na važnosti

Na povećanje korištenja gotovine utjecao je i razvoj infrastrukture, posebno bankomata s novim funkcijama

Sva sila novih načina plaćanja putem kartica, mobilnih aplikacija ili kriptovaluta nisu uspjeli umanjiti važnost gotovine, pokazuje istraživanje Banke za međunarodna poravnanja (BIS), kolokvijalno znane kao “središnja banka svih središnjih banaka”. Štoviše, vrijednost gotovine u optjecaju raste.

Skok u Japanu

Kako stoji u posljednjem tromjesečnom pregledu BISa, od 2000. godine do danas vrijednost gotovine u optjecaju porasla je sa sedam posto vrijednosti gospodarstva na devet posto. Općenito gledajući, u većini država primjetan je rast gotovine u optjecaju, a to je najviše izraženo u Hong Kongu i Japanu gdje je vrijednost gotovine porasla za devet, odnosno sedam posto vrijednosti BDPa. S druge strane, u Kini je primjetan pad iznosa gotovine u optjecaju za pet posto vrijednosti gospodarstva.

Vrijednost gotovine u optjecaju tako ovisi od države do države, ali u BISu naglašavaju kako nije potvrđena teza da je ta vrijednost veća u rastućim državama, a manja u razvijenijima. Tako je vrijednost gotovine u optjecaju u Švedskoj državi koja je najdalje otišla u uvođenju bezgotovinskih transakcija - manja od dva posto vrijednosti BDPa, dok je u Japanu 10 puta veća. Potražnja za gotovinom također ovisi od države do države, a i tu su predvodnice skandinavske države.

Početkom 2000ih omjer gotovine i BDPa na Islandu je iznosio najmanjih 1,2 posto dok se u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj kretao između tri i četiri posto. Od tada se potražnja za gotovinom smanjivala u Norveškoj i Švedskoj, dok je u Danskoj ostala na stabilnim razinama. Međutim, na Islandu se “glad za gotovinom” udvostručila nakon tamošnje bankovne krize i sada je veća od potražnje u Norveškoj i Švedskoj.

Utjecaj tehnologije

“Unatoč svim tehnološkim poboljšanjima u plaćanju posljednjih godina, korištenje dobre stare gotovine i dalje je u porastu u većini razvijenih i rastućih država”, pojašnjava Hyun Song Shin, voditelj istraživanja u BISu. Dio objašnjenja zašto gotovina ne gubi na važnosti leži u tehnologiji. Naime, dok se s jedne strane razvija infrastruktura za bezgotovinska plaćanja, razvija se i infrastruktura koja podržava korištenje gotovine. To prije svega vrijedi za bankoma- te koji sada imaju niz novih funkcija, poput primanja depozita. Od 2007. broj bankomata u svijetu postao je za 50 posto, sa 0,4 po stanovniku na 0,6. Međutim, rast broja bankomata u nekim slučajevima i smanjuje iznos gotovine koju građani nose sa sobom jer zbog dostupnosti uređaja u svakom trenutku mogu doći do gotovine ako im ustreba.

0,6

bankomata po stanovniku

trenutan je omjer u svijetu, a 2007. je bio 0,4