Za vjerovnike Agrokora od 1,8 do 3,8 milijarde eura
Samo podloga Vrijednost raspoloživa za vjerovnike ovisit će i o imovini u ‘non core’ biznisu koja još nije procijenjena
Jučer predstavljene inform informacije donose i prikaz budu buduće korporativne struk strukture tzv. Nove grupe
Iz AAgrokora su prvi put objavili ob raspon procijenjene ne vrijednosti koja bi mogla gla biti bi raspoloživa za vjerovnike nike Agrokorovih A kompanija. ja. Ta je vrijednost izvedena iz procjena procj vrijednosti kompanija nija sustava s Agrokor, a prema trenutnim trenu računicama, ona se kreće u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi milij eura. Raspon zbroja ja najnižih i najviših vrijednosti pojedinih kompanija seže pak od 2,62 do 5 milijardi eura, a kao i potencijalno raspoloživa lo distributivnu nu vrijednost v za vjerovnike, rovni to govori koliko liko su stvari podložne promjenama. prom
Među M ostalim, na raspoloživu raspo vrijednost za vjvjerovnike utjecaja caja će imati i kapital tal u ovisnim društvima, ma, vrijednost v non core re im imovine (koja je zasad sad samo sa malim dijelom lom procijenjena) p te namirenja nami međukompanijskih panij zajmova. To će, dakako,d povećati spomenute spom iznose. U Agrokoru Agrok ističu kako su popojedine kompanije vrednovane novan metodom vremenske neograničenosti neogr poslovanja te uključuju uključ diskontirane novčane ne tijekove tije i uobičajene multiplikatore tiplika za pojedine djelatnosti. nosti.
Drugim D riječima, one ne sugerirajusu vrijednosti tih kompanija komp u slučaju njihove ve pro prodaje. Na taj način treba promatrati i, primjerice, procjenu vrijednosti Jamnice u rasponu između 393 i 577 milijuna eura, ili Belja kod kojega procjene sugeriraju još veći raspon; od 150 do 368 milijuna eura.
No, u tom smislu Konzum je i eklatantniji primjer s procijenjenim rasponom vrijednosti od 140 do 336 milijuna eura, što je odraz činjenice da primijenjena metodologija promatra njegovu sposobnost generiranja profita prema trenutnih projekcijama.
Set sažetih informacija koje su stavljene na uvid vjerovnicima prilikom nedavne dvodnevne kaluzure donosi i prikaz buduće pro forma korporativne strukture tzv. Nove grupe. “Značajan korak u razduživanju postojećeg poslovanja i postizanju njegove održivosti u budućnosti je pretvaranje duga nastalog prije otvaranja postupka u kapital i strukturalno subordinirane dužničke instrumente”, ističu u kompaniji. Ukratko, konačni vlasnici nove holding strukture bit će vjerovnici tražbina nastalih prije otvaranja postupka, a na temelju trenutno dostupnih informacija dug za koji se očekuje da neće biti podvrgnut otpisima procjenjuje se na iznos do 530 milijuna eura tražbina nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave. U najvećoj mjeri ta brojka odražava osigurane tražbine, odnosno razlučna prava. Naime, tražbine osigurane zalozima na imovini procjenjene su na 405 milijuna eura, a najveći dio takvih odnosi se na one prema Konzumu (231 milijun eura).
OČEKUJE SE DA OTPISIMA NEĆE BITI PODVRGNUTO 530 MILIJUNA EURA TRAŽBINA NASTALIH PRIJE LEXA
Broj zaposlenih porastao je u zadnjem kvartalu 2017. za 0,2 posto u Europskoj uniji, odnosno 0,3 posto u zemljama eurozone što je najviša razina otkad se prati taj podatak, ističu iz Eurostata. Dinamika zapošljavanja na Starom kontinentu tako se nastavila očekivanim tempom pa se procjenjuje da je od oko 512 milijuna stanovnika Unije, krajem prošle godine posao imalo 236,8 milijuna, od čega 156,7 milijuna u zemljama eura. Najvećim rastom zaposlenosti od 1,8 posto u četvrtom kvartalu može se pohvaliti Malta, slijedi Estonija s 1,6 posto te Finska s 1,2 posto. I u Hrvatskoj je tempo rasta zaposlenosti nadmašio europski prosjek; broj zaposlenih povećan je 0,7 posto u usporedbi s trećim kvartalom kada je, ipak je riječ o vrhuncu sezone, imao dvostruko snažniji rast od 1,3 posto. Na godišnjoj razini rast zaposlenosti povećan je 3,8 posto u odnosu na isto tromjesečje godinu ranije.
Iako brojke ohrabruju budući da zaposlenost daleko jasnije od statistike nezaposlenosti oslikava realno stanje na tržištu rada, za Hrvatsku je nažalost važnije da je zaposleno tek 57 posto građana u radnoj dobi. Koliko kaskamo za zemljama članicama dovoljno govori brojka da je prosjek Europske unije više od 70 posto, a Lisabonskom strategijom do 2020. godine Bruxelles tu brojku želi povećati na 75 posto. Najveći kvartalni pad zaposlenosti zabilježen je u Italiji i Poljskoj, po 0,3 posto, slijede Grčka i Litva, dok je u Češkoj zaposlenost stagnirala.