Razboritost Kine gasi požar Trumpovog trgovinskog rata

Tenzije na vrhuncu Washington priprema posebne carine na kinesku robu

Analitičari ocjenjuju da će Peking ostati umjeren u svojoj reakciji, a veliki trgovinski sukob bio bi poticaj za pregovore

Američki predsjednik Donald Trump ne odustaje od pokretanja trgovinskog rata s Kinom, ali analitičari vjeruju da će kineska razboritost ublažiti negativne posljedice. Svjetske agencije u srijedu su prenijele vijest da američka administracija nastoji uvesti carine od 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, a usmjerit će se prvenstveno na tehnologiju i telekomunikacijske sektore.

Oštar odgovor

Carine uglavnom bibile usmjerene na informacijsku tehnologiju, potrošačku elektroniku i telekomunikacije, a konačni popis mogao bi zahvatiti čak 100 proizvoda, navode Reutersovi izvori iz Bijele kuće. Izvor koji ima izravne spoznaje o stajalištu američke administracije rekao je ka-kamunikacijske ko bi carine, povezane s istragom o intelektualnom vlasništvu koja je u skladu s američkim Zakonom o trgovini počela u kolovozu prošle godine, mogle biti proglašene “u vrlo bliskoj budućnosti”. Bijela kuća odbila je komentirati veličinu ili vremenski raspored bilo kojeg poteza vezanog uz uvođenje carina Kinezima.

Carine na uvoz čelika i aluminija, koje je Trump uveo prošlog tjedna, relativno su beznačajne u odnosu na ukupni uvoz i izvoz, no izravno carinsko “gađanje” Kine moglo bi izazavati oštar odgovora Pekinga, upozoravaju analitičari. “Ako je to ozbiljno, Kinezi će se osvetiti. Ključno je pitanje hoće li SAD odgovoriti na kinesku odmazdu”, smatra Derek Scissors, stručnjak za trgovinske odnose s Kinom iz poslovnog think tanka American Enterprise Institute. Kineski višak u trgovini sa SADom iznosi 375 milijardi dolara, a od 462,6 milijardi dolara vrijednosti izvoza u SAD u 2016. godini, elekronička roba i tehnološki proizvodi imali su 43 posto udjela.

Ekonomski analitičari UBSa procijenili su da bi 10postotne carine otkinule između 0,3 i 0,4 posto rasta kineskog BDPa. Međutim, moguće je i širenje negativnog utjecaja na susjedne azijske države koje sudjeluju u opskrbnom lancu. Isak Nuhić, konzultant tvrtke Admetam ističe kako Trumpova administracija pokušava svim silama održati svoja predizborna obećanja o vraćanju proizvodnih poslova u SAD i ovo je samo jedan od koraka u tom smjeru.

“Sumnjam da će finalni fiskalni učinak biti u tolikom iznosu. Smatram da ovi potezi idu u smjeru zauzimanja boljih pregovaračkih pozicija, posebno oko problematičnih kineskih praksi u slučajevima intelektualnog vlasništva. Jednostrani i oštri potezi bi zaista mogli negativno utjecati na kinesko gospodarstvo, no isto tako negativan utjecaj bi osjetio i SAD jer je postizanje trgovinskog balansa dugoročan i spor proces”, ističe Nuhić.

Dok rizik od eskalacije američkokineskih trgovinskih tenzija postoji, Louis Kuijs, voditelj analize azijskih gospodarstava u Oxford Economicsu očekuje da će Kina ostati relativno umjerena u svojoj reakciji te će ukupna ekonomska šteta ostati ograničena.

Važan manjak

Derek Scissors upozorava kako bi se s porastom sukoba položaj Kine pogoršao, budući da joj je trgovinski suficit s Amerikom važan. “Želja da SAD prekine veliki trgovinski sukob bila bi poticaj Kinezima da pregovaraju”, dodao je. Posljednja američka trgovinska prijetnja tako je zasjenila neočekivano dobre podatke o kineskoj industrijskoj proizvodnji objavljene u srijedu. U prva dva ovogodišnja mjeseca industrijska proizvodnja porasla je 7,2 posto na godišnjoj razini. Time je značajno ubrzala s prosinačkih 6,2 posto i nadmašila očekivanja analitičara koji su prognozirali rast od 6,1 posto. Odražavajući rastući kineski fokus na proizvodnju robe s visokom dodanom vrijednošću, proizvodnja računala, telekomunikacijske opreme i druge elektroničke robe porasla je više od 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Time je produženo dugo razdoblje dvoznamenkastog rasta te vrste proizvodnje. Proizvodnja industrijskih robota skočila je pak za 25 posto. Snažni pozitivni trendovi primjetni su i kod investicija. Tako su privatne investicije koje čine 60 posto svih investiija skočile osam posto dok su ulaganja državnih poduzeća j u r nula 9,2 posto.