Cestarski dug ne ugrožava zaduživanje putem trezoraca
Slabiji interes Prvi put ove godine banke ponudile manji iznos od plana države
Skoro refinanciranje od 15 milijardi kuna neće smanjiti financijsku podršku javnom sektoru, tvrde analitičari
Javni sektor i dalje može računati na financijsku podršku banaka, unatoč skorašnjem refinanciranju cestarskog duga od 15 milijardi kuna, ocjenjuju domaći analitičari. Ministarstvo financija u utorak je prodalo 222 milijuna kuna vrijedne trezorske zapise, što je manje od planiranog.
Priprema banaka
Naime, riznica je očekivala prodaju 300 milijuna kuna “trezoraca”, ali su banke ponudile 78 milijuna kuna manje. Analitičari Addiko banke primijetili su da je u utorak prvi puta ove godine iznos pristiglih ponuda bio manji od plana, što bi moglo upućivati na pripremu bilanci banaka za nadolazeće (re)financiranje državnih cestarskih poduzeća ili oporavak u kreditiranju privatnog sektora. No, dio analiti- čara ne izvlači nužno takve zaključke.
Tako Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke podsjeća kako je od početka godine Ministarstvo financija povećalo ukupan iznos izdanih trezorskih zapisa (1,5 milijardi kuna), odnosno potražnja investitora je omogućila ministarstvu da proda više papira nego što ih je dospijevalo, dok je pri tome cijena zaduženja nastavila padati. “Stoga jedna, relativno mala aukcija, ne sugerira bitnu promjenu trenda, posebice kada se uzme u obzir razina likvidnosti u sustavu i mogućnost banaka da podrže trenutnu kreditnu dinamiku. Ipak, razumljivo je i da trenutna razina kamatnih stopa na trezorske zapise za dio investitora nije pretjerano atraktivna”, ocjenjuje Kovač.
Kratkoročni utjecaj
Kamatna stopa na trezorske zapise prodane u pet posljednjih aukcija iznosi svega 0,09 posto. Tako niska stopa rezultat je viška likvidnosti u sustavu od 28,6 milijardi kuna ili osam posto BDPa. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke ističe kako je još rano za zaključke kakav će biti interes za “trezorcima” jer na aukcijama uz banke sudjeluju i drugi financijski investitori. “Priprema za refinanciranje cestarskog duga može kratkoročno utjecati na izloženost banaka”, kaže Šantić također istaknuvši niske prinose. “Međutim, ne očekujem promjene u mogućnostima financiranja javnog sektora na domaćem tržištu”, zaključio je Šantić.