Sjeverni tok 2 na ‘ledu’ zbog Danske
Čeka se odluka Kopenhagen mora odobriti trasu
Odluka o prolasku plinovoda teritorijalnim vodama najvažnija je od završetka Hladnog rata
Danska je između “čekića i nakovnja” zbog davanja dozvole za trasu plinovoda Sjeverni tok 2. Kako piše Reuters, danska vlada pod žestokim je pritiskom Rusije, Europske unije i SADa oko davanja “zelenog svjetla” za 9,5 milijardi eura vrijedan projekt koji će plin iz Rusije dnom Baltičkog mora dovoditi do Njemačke.
Švedska i Finska već su dale odobrenje da 1225 kilometara duga trasa Sjevernog toka 2 prođu njihovim isključivim ekonomskim pojasom. Međutim, Danska mora odobriti da 139 kilometara trase prođe njezinim teritorijalnim vodama. Odluka iz Kopenhagena očekivala se do prolje- ća, ali ju je vlada odgodila kako bi dodatno proučila sigurnosne implikacije. Danska nevoljkost najviše na ruku ide službenom Washingtonu koji smatra da će Sjeverni tok 2 ojačati rusku projekciju moći u Europi. Slično misle i istočne članice EUa smatrajući da će plinovod koji će dopremati 55 milijuna prostornih metara plina godišnje povećati europsku ovisnost o tom energentu iz Rusije. Projektu se protivi i oporba u danskom parlamentu. Danski veto zaoštrio bi odnose te države s Rusijom i Njemačkom koja u jeftinom ruskom plinu traži zamjenu za opadajuću proizvodnju u Nizozemskoj. “Ovdje se na radi samo o plinu; to je najvažnija vanjskopolitička odluka u Danskoj od Hladnog rata”, ocjenjuje Hans Mouritzen s Danskog instituta za međunarodne studije.
Promjena rute stajala bi navodno manje od pet posto od ukupne vrijednosti investicije, odnosno 475 milijuna eura.