Poslovni Dnevnik

Zagreb financijsk­o središte

Ideja nastala još 1957. godine ostvarena je 1999. godine

- ANA MARIA FILIPOVIĆ GRČIĆ

Eurom se svakodnevn­o koristi više od 340 milijuna ljudi zbog bog čega se smatra i drugom najkorište­nijom rištenijom valuta na svijetu

Euro je prema Europskoj pskoj komisiji komisiopsk­og (EK) simbol europskog zajeda, zajedništv­a i identiteta, a njegovim se uvođenjem dalje ostvaruju tvaruju rezulnja rezultati u domeni promicanja ekonomnosn­o ekonomske konvergenc­ije i odnosno intervije intervizir­a se slobodno kretanje ljudi i robe.

Ideja je nastala još 1957. godine osnivanjem Europske zajednice ajednice (EZ), a konkretni pomaci na a putu prema zajedničko­j europskoj valuti potapskoj potaknuti su odlukom Europskoj vijeća iz 1988. godine o stvaranju u ekonomske i monetarne unije, zajedničko­g ničkog monene monetarnog tijela i jedinstven­e monetarne politike u državama europodruč­ja. ropodručja.

U upotrebu je tako, , nakon godigodina priprema, euro ušao 1999. godine pri čemu je istodobno s radom počekoliko počela i eurozona, dok je nekoliko mjeseropsk­a mjeseci ranije osnovana i Europska središime središnja banka (ECB) koja njime upravlja.

Virtualna valuta

U tom je dijelu svoje povijesti euro bio svojevrsno­m ‘virtualnom’ alnom’ valuonička valutom i služio je za elektronič­ka plaćavrhe, plaćanja i računovods­tvene svrhe, a novčasu novčanice i kovanice uvedene su s prvim sida siječnja 2002. godine kada je euro priprihvat­ilo 11 zemalja, i to Austrija, BelBelgija, Finska, Francuska, , Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, ska, Njemačska. Njemačka, j Portugal i Španjolska. Prethod Prethodno - su se te zemlje, 1999. 9. godine, obbračunsk­u obvezale uvesti euro kao obračunsku jeao jedinicu, a onda 2002. i kao gotovinsko sredstvo plaćanja, čemu u se u tom trea. trenutku pridružila i Grčka.

Poznato je i da je prelazak relazak na euro euajveća u tom trenutku bila najveća zamjem zamjena jedne valute drugom na svijetu jer je za tu potrebu proizveden­o edeno oko 14 milijardi novčanica vrijednih ednih 633 miovanica, milijarde i 52 milijarde kovanica, načinjenih nana od 250.000 tona metala, sugeriraju podaci Europske opske komisija konakon (EK).

Već tjedan dana nakon uvođenja eura više od polovice poloviansa­kvaluti. svih gotovinski­h transakcij­a obavljano je u toj valuti. U siječnju 2013. u optjecaju caju je bilo više od 14,7 milijardi arnovčanic­a u vrijednost­i - od 880 milijardi eura a i više od 101,9 milijardi kovanica u vrijednost­i od 23,4 milijarde eura. S iznimkom Danske i Ujedinjeno­g Kraljevstv­a koje imaju pravo odbiti uvođenje eura i izuzete su iz europodruč­ja, od svih se država EUa očekuje da će se pridružiti monetarnoj uniji i uvesti euro čim ispune konvergenc­ijske kriterije.

Od 28 članica koliko ih je trenutno u EU, euro kao svoju valutu do sada je prihvatilo njih 19 što znači da se njime svakodnevn­o koristi više od 340 milijuna ljudi zbog čega se smatra i drugom najkorište­nijom valuta na svijetu.

Monetarni sporazumi

Iz tog sustava su za sada izuzete Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska, ali je riječ o državama koje euro tek namjeravaj­u uvesti. K tome, Crna Gora i Kosovo, iako nisu članice EU, prihvaćaju euro.

U međuvremen­u su za Monako, San Marino i Vatikan izrađeni monetarni sporazumi koji sadrže uvjete pod kojima će te zemlje moći koristiti euro, a 2003. godine je Andorra također zatražila zaključiva­nje monetarnog sporazuma te vrste.

VEĆ TJEDAN

DANA NAKON UVOĐENJA

EURA VIŠE OD POLOVICE SVIH GOTOVINSKI­H TRANSAKCIJ­A OBAVLJANO JE U TOJ VALUTI OD SVIH SE DRŽAVA EU-A OČEKUJE DA ĆE SE PRIDRUŽITI MONETARNOJ UNIJI I UVESTI EURO

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia