Članstvo donosi eliminiranje tečajnog rizika, smanjivanje
Malo argumenata protiv Članstvo u eurozoni svojevrsni je magnet za privlačenje ulaganja, u
Zamjena kune eurom ima cijenu, no ona je manja od dugoročnih koristi, smatra HNB, dok je većina stručnjaka stava da je euro dobra vijest za ekonomiju, no mogu se čuti i upozorenja. HNB je izračunao da su troškovi uvođenja eura jednokratni i mali, a među njima je i gubitak samostalne monetarne politike. Prosječnog građanina kod eura brine da će doći do skoka cijena zbog ‘fenomena zaokruživanja’.
Taj je strah poprilično raširen, no statistika ga opovrgava brojkom da je u članicama zbog eura skok cijena u prosjeku iznosio 0,2 postotna boda. Monetarnu vlast više brine rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža, troškovi konverzije, prijenos sredstava ECBu te sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama.
“Uvođenje eura treba promatrati u širem kontekstu ekonomskih, a ne samo monetarnih integracija i trebalo bi biti popraćeno drugim reformama koje bi nam pomogle da konvergiramo k standardu EU”, smatra Anton Starčević, savjetnik Uprave Raiffeisen banke. Dodaje da bi ulazak u eurozonu smanjio valutni rizik (zbog visoke euroizacije), a štednja u eurima postala bi štednja u domaćoj valuti. “Neke od koristi su smanjenje transakcijskih troškovai i tečajnog rizika te sprječavanje mogućih špekulativnih napada na valutu, povećanje transparentnosti cijena, poboljšanje percepcije rizika zemlje i smanjenje troškova financiranja kroz pad premije rizika”, kaže. U RBA ne očekuju snažan rast cijena “budući da je razina domaćih cijena u usporedbi prosjekom EU na razmjerno visokoj razini”. Da je euro logičan izbor u uvjetima visoke euriziranosti smatra glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.
“Članstvo donosi eliminiranje tečajnog rizika, smanjivanje premije na rizik i niže kamatne stope, predvidljivije investicijsko okruženje te pristup mehanizmima i instrumentariju ECBa. Sam proces pristupanja traži i odgovorno vođenje ekoka