Premije na rizik i niže kamatne stope

Slučaju krize smo pod kišobranom ECB-a, ističe Hrvoje Stojić

nomskih politika što kroz urednost fiskalne pozicije i pojačane strukturne reforme, ima dodatne pozitivne implikacije”, dodaje Kovač. Ivana Jović, izvršna direktorica ekonomskih istraživanja u PBZu podcrtava da zbog neusklađenosti prihoda i obveza gotovo svih sektora, euro bi donio pozitivni efekt. “Pozitivno bi se odrazilo na percepciju rizika zemlje te smanjenje troška zaduživanja, smanjili bi se transakcijski troškovi u međunarodnoj razmjeni – budući da su nam najveća izvozna tržišta iz eurozone (kao i emitivna turistička), to zasigurno nosi poprilične financijske koristi”, kaže Jović. Kad su izazovi u pitanju, na prvom mjestu izdvaja reforme. “Ovisno koliko dobro i brzo odradimo pripremu nacionalnog gospodarstva ovisit će i rezultat. Mišljenja sam da uz bitno ambiciozniji reformski zahvat na svim područjima Hrvatska treba krenuti prema ERM2, dok pozitivne signale poput onih koji dolaze od, primjerice, fiskalne politike treba dodatno učvrstiti i učiniti održivima u dugom roku”, zaključuje. Glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić dodaje da je članstvo u eurozoni “svojevrsni magnet za privlačenje ulaganja, u slučaju krize smo pod kišobranom ECBa gdje možemo brzo dobiti jeftinu financijsku pomoć, dakako, uz određene uvjete”.

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je bolje uvesti euro nego preskupo plaćati neovisnost monetarne politike. “Do ulaska u tečajni mehanizam ERM2 mislim da HNB treba podupirati deprecijaciju koliko je moguće”, kaže.

U RBA NE OČEKUJU SNAŽAN RAST POTROŠAČKIH CIJENA

‘BUDUĆI DA JE RAZINA DOMAĆIH CIJENA U USPOREDBI S PROSJEKOM EUROPSKE UNIJE NA RAZMJERNO VISOKOJ RAZINI’