Model i za Zagreb: Pariški Charles de Gaulle godišnje proda milijun boca vina
Zajednička strategija Zračna luka Franjo Tuđman ima istog koncesionara kao i sve tri u francuskoj metropoli
Francuska iskustva mogu biti poučna - na trgovačke usluge putnicima otpada čak 24% prihoda triju aerodroma
Francuska ADP grupa upravlja, ili je na drugi način uključena u rad, u 26 zračnih luka u svijetu, a između ostalog od kraja 2013. ima 30godišnju koncesiju na zagrebačku Zračnu luku Franjo Tuđman. Bazirani su u Parizu gdje upravljaju sa sve tamošnje tri zračne luke: Charles de Gaulle, Orly te Le Bourget. Sjedište im je na Charles de Gaulleu koji je veličinom 2. po broju putnika u Europi, iza londonskog Heathrowa, te 10. u svijetu.
Transfer iskustva i znanja
Iako se zagrebačka zračna luka teško može uspoređivati s glavnim pariškim aerodromom, činjenica je, da osim što je ADP uložio i ulaže novac u izgradnju terminala u oba grada, postoji konstantni transfer iskustva i znanja unutar ove poslovne grupe. To konkretno znači da ADP koristi sinergiju za povećavanje prometa u svim svojim zračnim lukama u svijetu. Zagreb je u posljednjih 12 godina udvostručio promet putnika koji se s 1,58 milijuna ljudi u 2006. popeo lani na gotovo 3,1 milijun. Postojeći kapacitet Franje Tuđmana je pet milijuna putnika, no već sad u ADPu, odnosno u koncesijskoj tvrtki MZLZ koja upravlja zagrebačkom zračnom lukom, razmišljaju o proširenju kapaciteta koji su za drugu fazu investicije bazirani na osam milijuna putnika godišnje.
ADP na svoja tri aerodroma u Parizu godišnje opsluži više od 101 milijun putnika, a lani im je na njima prihod ukupno iznosio 3,6 milijardi eura, uz 571 milijun neto dobiti. Uz to, Pariz je u velikim pripremama za Olimpijske igre 2024., a među najvećim investicijama su one u prometnu povezanost. Samo ADP će od 2016. do 2020. uložiti 4,6 milijardi eura u proširenje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Veliki dio investicije, u suradnji s Gradom Parizom i drugim dionicima, je u brzu željezničku liniju koja će omogućiti da se sa Charles de Gaullea do centra grada stigne za 20ak minuta. Taj aerodrom je već i danas jako dobro naslonjen na željezničku i cestovnu infrastrukturu s 45 TGV (brza željeznica) linija na dan koje ih povezuju s 52 destinacije. Tu je i 40 autobusnih linija te čak tri autoceste. Da bi se opslužilo gotovo 70 milijuna putnika godišnje, s tendencijom rasta prema 100 milijuna, tu je i više od 28 tisuća parkirnih mjesta.
Golem uslužni prostor
ZL Franjo Tuđman može iskoristiti iskustva iz Pariza, a jedno od njih je da na prihod od avionskih operacija otpada svega 46 posto njihova prihoda, podatak za sve tamošnje tri zračne luke zajedno. Na trgovačke i servisne usluge putnicima otpada 24 posto prihoda, a isto toliko i na usluge pružanja međunarodnih aerodromskih usluga, uključujući i onu koncesijsku u Zagrebu. Kako je prilikom ovotjednog studijskog putovanja za hrvatske novinare na Charles de Gaulle, u sklopu edukacijskog programa o funkcioniranju industrije zračnog prijevoza, pojasnio Fernando Echegaray, direktor međunarodnih operacija u ADPu, godišnje se samo na de Gaulleu proda milijun boca vina i 400 tisuća boca konjaka. Isto tako, na aerodromu ima više luksuznih trgovina, npr. Cartiera i Hermèsa, nego što ih ima u Parizu. Sam Charles de Gaulle ima oko 42.000 m2 trgovačkog prostora na svojih devet terminala.