‘Hrvati razumnije ulažu svjesni da nema povrata preko noći’

Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima govori povodom Svjetskog dana fondova

Intervju H. Krstulović predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima

Fondovi kao koncept, gdje se veći broj manjih iznosa okrupnjuje i potom ulaže kao veliki iznos, poznat je skoro 250 godina

Hrvatska gospodarska komora (HGK) i strukovno Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima i ove godine obilježavaju Svjetski dan investicijskih fondova. Tim povodom o aktivnostima kojima će se obilježiti taj dan, ali i stanju na domaćem fondovskom tržištu govori predsjednik Udruženja Hrvoje Krstulović.

Što povodom Svjetskog dana fondova priprema Udruženje?

Svjetski dan investicijskih fondova obilježava se na datum rođenja Abraham van Ketwicha koji je 1774. osnovao prvi fond za zajedničko ulaganje pod imenom “Eendragt maakt Magt” (Snaga je u zajednici). Drugim rječima, fondovi kao koncept, gdje se veći broj manjih iznosa okrupnjuje i potom ulaže kao veliki iznos, poznat je skoro 250 godina! U Hrvatskoj su investicijski fondovi prisutni već 20 godina, a sam Svjetski dan investicijskih fondova obilježavamo već četvrtu godine. Cilj nam je građanima približiti koncept štednje i kroz tržište kapitala. Investicijski fondovi su u prvom redu i zamišljeni za tu svrhu, jednokratne ili višekratne, a manje iznose građani uplaćuju u jedan ili više fondova sukladno svojim ciljevima i profilu rizičnosti.

Koliko hrvatski građani ulažu u investicijske fondove po stanovniku i kako stojimo u usporedbi s državama iz okruženja?

Kod naših građana raste interes za štednju kroz tržište kapitala. Primjetno je razumnije ulaganje u fondove u smislu da su svi svjesni da nema velikog povrata preko noći nego se ulaže i štedi na duži rok, odvaja dio primitaka i imovine u jedan ili više fondova s ciljem razumnog povrata. Ispod pet posto financijske imovine građana je uloženo u investicijske fondove što nam ukazuje da ima prostora jer u Europi je taj broj preko 10 posto dok u SADu čak 40 posto kućanstava štedi kroz instrumente tržišta kapitala (fondove, dionice, obveznice). Naravno, postotak korelira i sa gospodarstvom, što je gospodarstvo jače, građani bogatiji i apsolutni iznos i relativni postotak ulaganja u fondove će se povećavati.

Ukupna imovina investicijskih fondova u EU je veća od ukupnog BDPa, a u hrvatskim mjerilima to bi značilo kao da je imovina fondova preko 300 milijardi kuna. To je znatno više od trenutnih 20 milijardi. Sve ovo ukazuje da je investicijski fond kao financijski proizvod efikasan, popularan i koristan, a u budućnosti će biti sve prisutniji i prisutniji.

Kako ocjenjujete razvoj domaće fondovske industrije nakon krize te je li iskoristila sve mogućnosti koje joj pruža članstvo u EU?

Neizbježno je spomenuti i sentiment koji je dugo vremena nakon krize 2008. bio prisutan oko tržišta kapitala u Hrvatskoj. No, aktivnošću svih sudionika financijske infrastrukture (regulator, burza, brokeri, banke, fondovi, akademska zajednica te zainteresirane institucije kao HGK) podiže se znanje i samopouzdanje građana o ulaganju i štednji na tržištu kapitala. Dodatno, povećanjem regulative koja osigurava dodatnu zaštitu i transparentnost svim građanima, a pogotovo i unaprjeđenjem ponude, ulaganje i štednja postaje pristupačnija, učinkovitija i što je najbitnije se znatno više razumijevanja samih građanaulagatelja.

Posljednjih nekoliko godina obveznički su fondovi veliki hit među ulagačima. Očekujete li nastavak takvog trenda?

Obveznički fondovi su prirodan prvi korak prema tržištu kapitala. Građani su ga izvrsno prihvatili i zaista se znatan broj građana u zadnjih par godina odlučio uložiti upravo u ovu vrstu fondova. S obzirom na pad kamatnih stopa u zadnjim godinama i povrati obvezničkih fondova su bili stabilni i zadovoljavajući.

Stagnacijom kamata na niskim razinama, a pogotovo ukoliko kamatne stope počnu rasti, očekujemo da građani upravljajući svojim ulaganjima okrenu svoj interes i prema dioničkim odnosno multiasset (mješovitim) fondovima. Bitno je spomenuti da se u zadnje vrijeme osniva sve više fondova sa specijaliziranim strategijama (štićene glavnice, lifecycle, u okviru životnih osiguranja...) što je dodatni dokaz sazrijevanja tržišta.