Oporavak građevinarstva
Ništa bez snažnijeg rasta investicija u fiksni kapital
Najviši rast građevine imali smo u godini najvećeg rasta investicijske aktivnosti 2003., a i najviši pad gradnje bio je 2010. kad su ulagnja pala rekordnih 15,2 posto
Nakon što Hrvatske ceste i kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation danas sklope ugovor za gradnju Pelješkog mosta, što je top tema za građevinarstvo i velik broj potencijalnih hrvatskih dobavljača, fokus se seli na pitanje kad će početi radovi? Prema ministru Olegu Butkoviću, istodobno se očekuje i potpisivanje ugovora za nadzor gradnje s odabranim Institutom IGH. Sam početak izvođenja ovog mega projekta još nije preciziran, no kad investicija krene očekuje se da će to biti okidač za dinamiziranje kretanja ukupne građevinske aktivnosti. Ukratko, investitori i izvođači funkcioniraju po sistemu “spojnih posuda” jer od investicijskih projekata i realizacije ulaganja ovisi zaposlenost građevinskog sektora. Stoga su prava pitanja koliko kod nas rastu investicije i naspram toga koliko obujam građevinskih aktivnosti, te gdje smo u odnosu na EU. U posljednje dvije godine, otkad je krenuo oporavak sektora, bilježi se viši rast građevinske aktivnosti na zgradama od prosječnog u EU. No, istodobno u posljednje četiri godine, kako ističu u HGK-a, imamo lošiju aktivnost na ostalim građevinama u odnosu na europski prosjek. Razlozi su višestruki, navodi glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić.
Slabo koristimo fondove
“Zasad je rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj strukturno neujednačen zbog različitih kretanja u visokogradnji. Obilježja su kontinuitet relativno visokog rasta radova na zgradama i u stanogradnji te lošijih rezultata u niskogradnji, s obzirom na činjenicu da je u posljednjih 10 mjeseci kontinuirani međugodišnji pad radova na ostalim građevinama. Razloga je više, a obuhvaćaju i problematiku nedostatne dinamike korištenja raspoloživih sredstava iz EU fondova”, ističe Savić. Navodi i prisutnu relativno nisku investicijska aktivnost države i javnih tvrtki pri provedbi fiskalne konsolidacije, presporu realizaciju novih projekata te problematiku domaćih građevinskih tvrtki. Njihov je potencijal, kaže, oslabljen nestankom s tržišta dijela velikih tvrtki, financijskim problemima velikog broja građevinara od kojih su neki u postupku predstečajnih nagodbi te problemima nedostatka radne snage.
“Situacija bi se mogla relativno brzo poboljšati ako započne realizacija većih investicija, kao što je to primjerice Pelješki most, koje bi podigle razinu investicijske i građevinske aktivnosti u zemlji”, kaže Savić.
Kad gledamo druge i s njima se mjerimo, upravo zbog dvoznamenkastih pokazatelja rasta iz dijela zemalja EU koje predvode u visokom rastu građevinskih aktivnosti na godišnjoj razini, rado bismo se našli u tom društvu, iako je iz navedenih razloga to je “nemoguća misija”. Prema dopunjenim i korigiranim podacima Eurostata u siječnju je rast građevinske aktivnosti viši od 20% ostvarile su ovim redom: Bugarska (25,9%), Poljska (31,8%), Luksemburg (31,8%), Češka (33,6%), Mađarska (43,1%) i Slovenija (73,5%). Savićeva analiza potvrđuje da je u većini spomenutih zemalja ovaj rast rezultat solidne dinamike gospodarskog rasta i investicijske aktivnosti poduprte korištenjem novca iz fondova EU.
Neraskidiva veza
Tako je u posljednjem lanjskom kvartalu rast bruto investicija u fiksni kapital, kao sastavnice BDP-a, u EU 28 iznosio 3,2%, a u Hrvatskoj tek 1,7%, što je po njemu i znatno niže od ostvarenja u dijelu zemalja s kojima se često uspoređujemo Slovačka bilježi 6,1%, Češka 7,8%, Rumunjska 10%, Poljska 11,1%, Slovenija 11,9%, Mađarska 13,1%. I tako se dolazi do vrha piramide problematike koja koči ovdašnji razvoj - ukratko, dinamika kretanja građevinske aktivnosti primarno ovisi o razini investicijske aktivnosti. Investi- cije u fiksni kapital, uz ostalo, generiraju i posao za građevinske tvrtke. Stoga se najviši rast građevinske aktivnosti i bilježi upravo u godinama najvećeg rasta investicijske aktivnosti (2003.), a istodobno je i najviši međugodišnji pad građevinske aktivnosti (17,3%) zabilježen 2010. Tada su tvrdi Savić i bruto investicije u fiksni kapital smanjene za rekordnih 15,2%.
“Veza između kretanja obujma građevinskih radova i bruto investicija u fiksni kapital kao sastavnice BDP-a vrlo je snažna. To potvrđuje činjenica da koeficijent korelacije između te dvije varijable u razdoblju od 2001. do 2017. iznosi visokih 0,9, a maksimalna vrijednost koeficijenta korelacije je 1 što znači potpunu korelaciju. Bruto investicije u fiksni kapital rastu od 2015. pri čemu je u posljednje dvije godine stopa njihova rasta bila viša od rasta ukupnog BDP-a. To naglašava i njihov važan doprinos u ostvarivanju ukupnog gospodarskog rasta”, kaže Savić dodajući da se, zahvaljujući tome, u posljednje dvije godine bilježi i rast građevinske aktivnosti, mada po stopama koje su i dalje ispod poželjnih te niže od rasta ukupne gospodarske aktivnosti.
Obje strane iste medalje - razina investicija i građevinske aktivnosti, u takvim su okolnostima još su znatno niže od pretkrizne: tako je razina ukupnih bruto investicija u 2017. bila 29,6% niža od one ostvarene u 2008., dok je razina obujma građevinske aktivnosti istodobno bila 45% niža. Iz to, zabrinjava i činjenica da bruto investicije u fiksni kapital u posljednja tri kvartala, umjesto očekivanog zamaha poduprtog raspoloživim novcem iz fondova EU, po Saviću polako gube
ZABRINJAVA DA BRUTO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL ZADNJA TRI KVARTALA, UMJESTO ZAMAHA, POLAKO GUBE DAH Zvonimir Savić glavni ekonomist HGK
PROMATRAJU LI SE GODIŠNJI PODACI, KONTINUIRANO OD 2010. U NAS JE PAD GRAĐEVINSKIH AKTIVNOSTI BIO IZRAŽENIJI, A RAST UMJERENIJI OD PROSJEČNOG U EU
dah. U posljednjem kvartalu 2017. porasle su za skromnih 1,7%, a to na određen način limitira i rast građevinske aktivnosti na razinu od oko 1,5% godišnje. Analiza našeg sugovornika, ako se promatraju cjelogodišnji podaci, ukazuje da je u 8 godina rast građevinske aktivnosti u RH bio niži od prosječnog u EU kontinuirano od 2010. u nas je pad bio izraženiji, a rast umjereniji od prosječno ostvarivanog u EU.
I na kraju, posljednji raspoloživi mjesečni podatak za EU odnosi se na siječanj. On je sada potpuniji u obuhvatu i djelomično korigiran u odnosu na prve objavljene podatke. Tako su raspoloživi podaci za 21 zemlju s prosječnim međugodišnjim kalendarski prilagođenim rastom od 2,5%: građevinska aktivnost porasla je u 17 zemalja, a smanjena u Švedskoj, Francuskoj, U. Kra- ljevstvu i Španjolskoj. Hrvatska se s rastom od 6,8% nalazi na petom mjestu prema dinamici međugodišnjeg rasta, ali Savić napominje da je to znatnim dijelom posljedica niske baze.
Sve je na novim projektima
Naime, lanjski siječanj obilježile su izuzetno nepovoljne vremenske prilike, dok je u odnosu na prethodni mjesec obujam radova povećan za tek 0,9%. U svom zaključku navodi i po-datak po kojem na realniju sliku upućuje činjenica da je od posljednjih šest mjeseci, u četiri rast aktivnosti u RH bio niži od EU prosjeka, a samo u dva mjeseca su ostvarene više godišnje stope rasta. To je znak da građevinska i investicijska aktivnost u Hrvatskoj još zaostaje za prosječno ostvarivanim veličinama u EU, dok poboljšanje ovisi o početku realizacije većih investicija.