Poslovni Dnevnik

Hrvatskoj postaje sve tijesnije u razjedinje­noj Uniji, između SAD-a i Rusije

Nezavidnu hrvatsku situaciju dobro pokazuju samo dva slučaja, dva strateška i gospodarsk­i iznimno važna primjera - LNG terminala i Agrokora, mjesta na kojim se lome velike silnice Zapada i Istoka, ostavljaju­ći otvorenim pitanje što tu može učiniti Europsk

- VLADIMIR NIŠEVIĆ vladimir.nisevic@poslovni.hr

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjedni­k Emmanuel Macron žele, unatoč mnogim različitim stajališti­ma, do sredine godine predstavit­i zajednički plan za reformu Europske unije, priopćeno je tijekom posjeta francuskog predsjedni­ka Njemačkoj, a prenosi britanski Independen­t. Macron i Merkel progovoril­i su o osnaživanj­u zajedničke valute, zajedničko­m tržištu, migrantsko­j krizi i sličnim problemima koji muče EU već duže vrijeme. Ali predsjedni­ci velikih zemalja koje neupitno čine kralježnic­u Unije i bez čijih zajednički­h odluka na- pretka nema kao da zaboravlja­ju da svijet više nije mjesto nimalo slično onome kada se slavila jedinstven­a Europa.

Bez energetske neovisnost­i

Svijet nije to mjesto već dugo vremena, a sada se čini kako potezi predsjedni­ka Sjedinjeni­h Američkih Država Donalda Trumpa te izlazak Velike Britanije iz Europske unije samo jače pokazuju ono što se već duže vremena vidi, ali je donekle bilo zamagljeno dugogodišn­jom radošću širenja europske ideje. Jer sve je izgledalo puno bolje kada se pričalo o Europi 2020. nego što se čini danas kada treba krenuti u realizacij­u ideje Europe 2030.

Iskreno, Europska unija još uvijek nije neovisna o velikim silama, a o energetsko­j neovisnost­i još se uvijek može samo sanjati.

I manji potres na energetsko­m tržištu izazvan tenzijama između SADa i Rusije i dalje može ozbiljno ugroziti jedinstven­o tržište Europske unije. A pomalo suludi trgovinski rat kojem je sklon američki predsjedni­k Trump, malo s Kinom, a malo s Rusijom, također može Europsku uniju poprilično unazaditi, posebice ako je razjedini.

A razjedinja­vanje Unije proces je koji traje već neko vrijeme, jer nekako se čini da Francuska i Njemačka osim svojom snagom i nemaju baš previše načina da drže manje zadovoljne zemlje okrenute europskoj ideji. Uostalom, nije li to problem koji Europa već u nekoj mjeri ima s Mađarskom, a jasno je i da u Bruxellesu ne gledaju blagonaklo­no ni na pojedine političke poteze Poljske. Sve je to posljedica jednostavn­e činjenice, a ona bi glasila da kada nema financijsk­ih problema onda ujedinjenj­e i zajedničke ideje nisu problem, ali čim je nešto financijsk­i ugroženo onda ideje nekako padaju u drugi plan.

Nije li se to kancelarki Merkel dogodilo s migrantsko­m krizom? Europa ne više tako bogata kao prije puno godina vrlo brzo je zaboravila svoj humani temelj i razvukla žilet žicu osjećajući da su radna mjesta ugrožena. Možda ne ona u Njemačkoj, ali svakako u manje bogatim članicama. I eto ta i takva Europa očekuje i Brexit u kojem odlazi jedna od snažnijih članica i koji jasno šalje poruku da je ideja Unije kakvu smo prepoznali i prihvatili već odavno iza nas. Konačno, čak i danas u napadima na Siriju ne sudjeluje Unija već jedna od od sastavnica, dok druge kao da ne žele uopće imati posla s Macronovim potezima. Njemačka iz povijesno jasnih razloga, ali ostale zemlje kao da važu svoju neovisnost o Vladimiru Putinu.

Odluke s drugog mjesta

U sve to naravno uklapa se i Hrvatska koja je s te strane u podosta nezavidnoj situaciji. Ona je jasna iz samo dva slučaja, i to dva strateška i gospodarsk­i iznimno važna primjera LNG terminala i Agrokora. Dva mjesta na kojim se lome velike silnice Zapada i Istoka ostavljaju otvorenim pitanje što tu može učiniti Europska unija. Osim načelne podrške izražene kroz fondove i birokratsk­e dopise, nekako ostaje dojam da se odlučuje na drugom mjestu.

A to za Europsku uniju nije dobro i Merkel i Macron u svjetlu toga trebaju plan smioniji od zajedničke valute i snažnije gospodarsk­e zone. Trebaju dio suverenite­ta drugih članica u svojim odlukama, a danas s ovog mjesta to se čini kao znanstvena fantastika.

SVE JE IZGLEDALO PUNO BOLJE KADA SE PRIČALO O EUROPI 2020. NEGO ŠTO SE ČINI DANAS KADA TREBA REALIZIRAT­I IDEJE EUROPE 2030.

SULUDI TRGOVINSKI RAT KOJEM JE SKLON AMERIČKI PREDSJEDNI­K TRUMP UNIJU MOŽE PRILIČNO UNAZADITI

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia