HRVATSKI SUFICIT NIJE IZNIMKA, VIŠAK IMALO ČAK 12 DRŽAVA
VJETAR U LEĐA
Eurostatom pregled potvrdio očekivano: poboljšanje proračunskog salda i razine javnog duga opći je trend
Povoljna kretanja u području javnih financija lani su se očitovala u daljnjem smanjenju razine javnog duga (u odnosu na BDP) i prelasku iz manjka u višak proračuna opće države. Nakon što je travanjsko izvješće Državnog zavoda za statistiku pokazalo da je saldo proračuna opće države poboljšan za šest milijardi kuna ili 1,7 postotnih bodova BDPa (sa 0,9% BDPa u 2016. na lanjskih +0,8% BDPa) te da je javni dug pao sa 80,6 na 78% BDPa, Eurostat je dao usporedni pregled za cijelu EU. A on je potvrdio očekivano: poboljšanja proračunskog salda i razine javnog duga opći je trend, a tek u rijetkim članicama stanje proračuna ili duga se pogoršalo.
S jedne strane gospodarski je rast u EU široko rasprostranjen, pa su prihodi uglavnom imali jaču dinamiku od rashoda. Čak je 12 članica ostvarilo suficit u proračunu, s tim da su Hrvatska i Danska godinu prije imale deficit. No, kao što je većina onih koje su i godinu prije imale višak lani taj višak podebljala, tako je kod zemalja s proračunskim deficitom taj manjak lani osjetno smanjen. Proračunski saldo blago je pogoršan samo u Portugalu, Mađarskoj i Latviji, dok je udjel javnog duga porastao praktično samo u Francuskoj i Luksemburgu.
Osim činjenice rasta gospodarstava širom EU, poboljšanju slike javnih financija svakako je pridonio nastavak veoma niskih kamatnih stopa na financijskim tržištima. Kako većina zemalja godišnje refinancira nemali komad duga, u nekoliko proteklih godina to je donijelo značajne uštede na proračunskim trošovima kamata. I u našem slučaju fiskalnom višku su znatno pridonijeli niži rashodi za kamate. La- ni su oni iznosili 9,8 milijardi kuna ili milijardu manje nego godinu ranije. To je pozitivno djelovalo i na primarni saldo (bez rashoda za kamate) proračuna opće države: primarni višak je sa 7,5 mlrd. kuna u 2016. lani premašio 12,5 mlrd. kuna, što je 3,4 posto BDPa.
U travanjskom izvješću DZSa kao čimbenici koji su najviše pridonijeli ostvarenju suficita ističe se znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika, ali i povećanje poreznih prihoda, s naglaskom na one od PDVa. Kao i u većini mediteranskih zemalja EU, oni u nemaloj mjeri odražavaju i rast potrošnje povezane s rastućim turističkim rezultatima.