Poslovni uzlet Bakar
EU fondovi su zahtjevni, ali trud se višestruko isplati
Uz pomoć konzultanata aplicirali smo na EU natječaje. Rezultat je proizvodna hala, uredi, novac za strojeve... , kažu u tvrtki Signalinea
Poduzetnici smješteni u Industrijskoj zoni u Kukuljanovu poznati su i po uspješnosti u povlačenju novca iz EU fondova, pri čemu su na panelu posvećenom toj temi, naglasili da su pri apliciranju na natječaje zahtjevi visoki. No, svaki se trud isplati jer se u konačnici radi o bespovratnom novcu, dok su za sve eventualne nedoumice oko izrade projekta na raspolaganju konzultanti, poručili su panelisti. Ipak, Grad Bakar zbog indeksa razvijenosti ima poteškoća u povlačenju novca EU fondova. S druge strane, poduzetnicima faktor razvoja nije ograničavajući, a svaka kuna uložena u infrastrukturu vraća se višestruko. Kazao je to bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić dodavši da za područje Hreljina grad Bakar ima gotov urbanistički plan za manju poslovnu zonu
Ulaganje u razvoj
“Izgradit ćemo i pristupne ceste za to područje na koje se može smjestiti nekolicina manjih subjekata. Na raspolaganju nam je 157 tisuća kvadrata prostora na području bivše Koksare, a u planu nam je i gradnja marine. Zona je temelj, u sljedećih godinu dana očekujemo ovdje preko 200 tvrtki. Što se tiče natječaja EU, ispada da se u Hrvatskoj ne isplati biti najbolji jer smo prerazvijeni i nismo mogli iskoristiti više novca koji nam je na raspolaganju”, istaknuo je Klarić. U Industrijskoj zoni kroz sljedećih 10 godina očekuje rast do 10 tisuća zaposlenih, kaže, ali će se morati mijenjati i obrazovni sustav te generirati novi model pripreme za tržište rada dok bi gospodarstvenike trebalo rasteretiti da mladima omoguće bolja primanja.
Iz Viškova je u Kukuljanovo prije godinu dana preselila tvrtka za pro-
izvodnju urbane i reklamne opreme te kontejnera i modularnih objekata Euromodul. Vlasnik Mile Lulić je istaknuo da je ta zona bila jedino mjesto gdje su mogli dobiti povoljne uvjete, od veličine zemljišta, pa do njegove cijene i visine komunalnih doprinosa.
“Profilirani smo u modularnoj gradnji kao što su dječji vrtići, škole i bolnice, pri čemu 50 posto posla radimo u Švicarskoj, nešto u Njemačkoj, s tim da smo nedavno iskoračili i na islandsko tržište. Iako smo pri preseljenju imali 57 radnika, a danas ih imamo 80, suočeni smo s velikim problemima u zapošljavanju jer više nema kvalitetne radne snage u strukovnim zanimanja i nedostaje polivalentnih radnika. Kod nas treba raditi nekoliko godina da se sve svlada, ali se može ostvariti pristojna plaća”, pojasnio je Lulić. Jedan je od onih s pozitivnim iskustvima s EU fondovima, ali napominje da apliciranje na natječaje ima svoju problematiku. “Tek kad se počne graditi, uoče se problemi. Čak i promjena iz keramike u tepih može biti problematična jer se treba dokazivati njena opravdanost”, kazao je.
Jedna od europskim novcem financiranih investicija u Industrijskoj zoni bio je izložbeno – prodajni salon keramike tvrtke Kimi Commerce. Direktor Mišel Ćapalija navodi kako je cijena projekta, zajedno sa zemljištem, iznosila oko 17 milijuna kuna od čega je 40 posto osigurano iz fondova EU.
“Krenuli smo u našu poslovnu banku s idejom izgradnje novog salona, a u razgovoru s njihovim menadžerima došli i do ideje apliciranja na fondova EU. Pronašli smo granu proizvodnje s vodenim rezanjem koja se primjenjuje u keramici i drugim industrijama i to smo stavili u naš program što je bilo prihvatljivo za sufinanciranje. Sredstva se isplaćuju po fazama gradnje, tako da po završetku određene faze dolazi novac. Dosta rigidno se gleda na detalje, kod realizacije smo morali dobro paziti da sve bude kako treba”, ispričao je Ćapalija.
Predstavnik ICT sektora bila je tvrtka Mep koja je u Kukuljanovo došla 2015. Direktor Neven Kundija pojasnio je da je Mepu prometna povezanost na ovoj lokaciji od velikog značaja, kao i susretljivost na koju su u Zoni naišli.
“Prije dvije godine smo u sklopu programa za podršku regionalnom razvoju aplicirali za sufinanciranje iz EU fondova. Prijavili smo projekt vrijedan 10 milijuna kuna od čega je polovica osigurana iz EU, a trenutno smo u fazi izgradnje poslovnog objekta. U sklopu tog natječaja, osigurali smo i sredstva za fazu opremanja, promotivne te brojne druge aktivnosti. Radno smo intenzivna djelatnost i trenutno zapošljavamo 30ak ljudi, a trudimo mladim inženjerima osigurati dobre uvjete za rad”, naveo je Kundija.
Riješili logističke probleme
Predstavnica tvrtke Orada sa sjedištem na Cresu - Sandra Maglov pojasnila je da je njihova motivacija preseljenja u Kukuljanovo bila objedinjavanje svih prostora na jednoj lokaciji.
“Ranije smo imali velikih logističkih problema uz povećane troškove, a i nesigurnost oko ugovora o najmu dovela je do odluke preseljenja. Zona u Kukuljanovu je odlično prometno povezana, 2015. smo kupili teren, a tad je raspisan i natječaj za sufinanciranje iz EU fondova, program Za pomorstvo i ribarstvo. Obilato koristimo novac koji nam je na raspolaganju, pronašli smo se unutar četiri mjere za projekte vrijednosti i do 30 milijuna kuna osigurali smo sufinanciranje i do 50 posto”, naglasila je. Dodala je i da su dosad napravili između 10 i 15 prijava te da svaki natječaj ima svoje specifičnosti i detalje koji mogu promaknuti. Utoliko je važno imati kvalitetnog konzultanta koji će ukazati na eventualne propuste. “Traže se projekcije za 15 do 20 godina, ali to je forma koja se mora zadovoljiti. Udvostručili smo broj zaposlenih u godinu dana, iako smo vrlo teško do toga došli. Služili smo se svim kanalima, od oglasa preko agencija za zapošljavanje, ali, evo, strahujemo od sljedećeg potrebnog povećanja radnika”, navela je.
Članica uprave tvrtke specijalizirane za radove izvođenja horizontalne i vertikalne prometne signalizacije Signalinea, Jasmina Dogan, ispričala je koji su bili razlozi da se ta tvrtka u 11. mjesecu prošle godine se s riječkog Korza doseli u Industrijsku zonu.
“Dislociranost je bila naš najveći problem, pa smo krajem 2015. kupili zemljište i započeli strateško planiranje. Obratili smo se konzultantima i uz njihovu veliku pomoć smo aplicirali na natječaje u sklopu programa Konkurentnost i kohezija i u siječnju ove godine završili projekt. Rezultat je nova proizvodna hala zajedno s uredskim prostorima, novac za nabavu novih radnih vozila te novih strojeva. Puno nam je bolje jer je sve na jednom mjestu, a od kraja 2016. smo s 30 zaposlenih tu brojku povećali na 55”, poručila je Dogan.
U NAŠOJ ZONI KROZ SLJEDEĆIH 10 GODINA OČEKUJEMO RAST DO 10 TISUĆA ZAPOSLENIH Tomislav Klarić gradonačelnik
ZA EU FONDOVE ČAK I PROMJENA IZ KERAMIKE U TEPIH MOŽE BITI DELIKATNA JER SE TREBA DOKAZIVATI NJENA OPRAVDANOST Mile Lulić tvrtka Euromodul
OBILATO KORISTIMO EU NOVAC. PRONAŠLI SMO SE U ČETIRI MJERE ZA PROJEKTE VRIJEDNOSTI I DO 30 MIL. KUNA TE OSIGURALI SUFINANCIRANJE I DO 50% Sandra Maglov tvrtka Orada