Petar Repušić, Partner banka

Godinu i pol prije krize postupno smo smanjivali izloženost Agrokoru

Male banke ne mogu glumiti da su velike, moraju biti svjesne svoje veličine i uloge, te izabrati vlastiti put i iskoristiti svoje komparativne prednosti

Petar Repušić, predsjednik Uprave Partner banke u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva izazove i planove za idućih pet godina, problematizira utjecaj Agrokora na poslovanje svoje banke te govori o tajnama preživljavanja malih banak na hrvatskom tržištu.

U 2017. banke su kumulativno izdvojile 4,3 milijarde kuna rezervacija zbog Agrokora. Koliko je propast koncerna utjecao na Partner banku?

Rizik Agrokora za Partner banku bio je jednak nuli. Neki kažu da smo imali sreće, a mi kažemo da smo aktivno vodili brigu o svojim plasmanima, te nismo željeli biti dio restrukturiranja sustava koji se nazirao. Puno smo radili s Agrokorom, ali smo godinu i pol prije krize koncerna, postupno odlučili smanjivati izloženost. Osim s Agrokorom radili smo i s velikim hrvatskim tvrtkama dobavljačima koncerna koje je također pogodila kriza. I tu smo na vrijeme prepoznali rizik prelijevanja pa smo u tako do kraja ljeta 2016. iz Agrokora izašli u cijelosti, a iz velikih njihovih dobavljača do kraja te iste godine.

Što je za vas bio okidač? Mnogi, pa i najveći poput Adrisa i velikih banaka, nisu reagirali…

Za nas su ključna bila značajnija kašnjenja tijekom ljeta, i to na relativno male iznose, koja nismo očekivali. To je za nas bio signal, ne samo da smanjujemo izloženost, nego da izađemo

u cijelosti. Pri tom je vrlo važno da smo kredite odobravali na iznimno kratke rokove, kako bismo i mogli brzo reagirati u slučaju potrebe.

Nedavno ste objavili rezultate za prošlu godinu, uz primjetan skok aktive. Koliko ste zadovoljni?

Posljednjih nekoliko godina imamo iznimne rezultate koji se osim rasta aktive i kredita očituju u visokoj operativnoj dobiti iz poslovanja prije rezervacija. To je ono što nam daje stabilnost i dugoročnu održivost, jer banka bez primjerene operativne dobiti banka nema budućnosti. U 2017. imali smo 23 milijuna kuna operativne dobiti, godinu prije 25,3 milijuna kuna, što je iznimno visok operativni povrat na kapital od 13 do 15%. Kao posljedice visokog NPLa iz prošlosti banka je značajno promijenila kreditnu politiku i okrenula se stabilnosti i sigurnosti. Naš cilj je rasti kvalitetno s ciljem da gubimo daleko manje od naše konkurencije. Odobravamo kredite oprezno, a ne bilo kome i poštopoto, neovisno o visokim viškovima likvidnosti koje imamo. Okrenuli smo se ‘tailor made’ proizvodima.

U kojim segmentima vidite prilike za rast?

Primarno smo korporativna banka, no cilj nam je podizati uslugu u segmentu fizičkih osoba, kroz fleksibilne i klijentu prilagođene proizvode. Banka ne nudi stambene kredite obzirom da nema tako dugu ročnu strukturu izvora, ali sve druge vrste namjenskih kredita odrađujemo na pojedinačnoj osnovi prema potrebama klijenata. Takav pristup nema nijedna velika banka jer je kompleksan i iziskuje jako puno truda, osluškivanja potreba i savjetovanja klijenta. Najveći rast trenutno imamo na turističkim kreditima koji se odnose na ulaganja u višu kvalitetu smještaja i dodatne sadržaje. Osim tvrtki koje su se prilagodile izvoznim tržištima i koje lijepo rastu, značajniji rast ne očekujemo, nažalost, ni u jednom drugom segmentu ekonomije, osim eventualno kratkoročno u građevini.

Smanjili ste financiranje sredstvima HBOR-a. Zašto ne koristite sredstva razvojne banke?

Zato jer su HBORovi krediti postali komplicirani i relativno neprofitabilni za banke. U situaciji u kojoj kao banka imamo gotovo 200 milijuna kuna viška likvidnosti zaduživati se po kamatnoj stopi od 2 do 3 posto da plasiramo po 4 posto, a sav je rizik na nama, nema smisla. Promjenom strukture kredita podigli smo profitabilnost Banke, dok smo portfelj kredita iz linije HBORa u proteklih nekoliko godina smanjili za preko 70%.

Da li je po vama 'tailor-made' pristup tajna preživljavanja malih banaka?

Male banke ne mogu glumiti da su velike, moraju biti svjesne svoje veličine i uloge, te izabrati vlastiti put i iskoristiti svoje komparativne prednosti. Uz iznimno visoku troškovnu efikasnost poslovanja, nama je to fleksibilnost koja proizlazi iz visoke kvalitete zaposlenika, znanja, iskustva i mogućnosti prilagodbe tržišnim uvjetima. Pažnju posvećujemo izglednosti i stabilnosti novčanog toka klijenta i procjeni održivosti poslovanja, ali zbog konzervativne politike dodatno gotovo uvijek tražimo i kvalitetan instrument osiguranja. Možda zvuči brutalno, ali naš cilj nije da preuzimamo na sebe rizike gubitaka klijenata, već da klijentima osiguramo kreditna sredstava za praćenje njihovih projekata i potreba te da oni primljene kredite vrate na ugovoreni način. To od nas očekuju i naši deponenti i naši vlasnici, te samo takav pristup pruža dugoročnu stabilnost.

Dvoznamenkasti rast aktive nije baš konzervativan?

Ako pogledate strukturu, vidjet ćete da je to najviše zbog rasta ulaganja u obveznice RH i u novčane fondove. Ukupni krediti porasli su oko 100 milijuna kuna, 12 posto, od čega tvrtkama 10 posto, a građanima 34 posto, s tim da rast kredita nije ostvaren zahvaljujući naprasnom traženju novih klijenata bez instrumenata osiguranja, već uglavnom na dobro poznatim klijentima kod kojih imamo dobra osiguranja, a koje smo po proteku krize odlučili snažnije kreditno pratiti.

Kakva je situacija s kamatnim stopama; opterećuje li takvo okružje vaše poslovanje?

Protekle godine neto kamatni prihod porastao je 6 posto. Rast neto kamatnog prihoda posljedica je sporijeg pada kamatnih prihoda (zbog rasta kreditnog portfelja uz istovremeni pad prosječnih kamatnih stopa na kredite) u odnosu na veći pad kamatnih troškova (unatoč rastu depozita, ali uz značajniji pad prosječnih kamatnih stopa). Štednja nam raste primarno na depozitima po viđenju pravnih osoba, te u dijelu oročene štednje građana i to po relativno niskim kamatnim stopama od oko 1%. Budući da imamo konzervativnu kreditnu politiku, odlično kontroliramo kreditni portfelj, te imamo iznimno visku razinu naplativosti kredita, kamatama možemo biti vrlo konkurentni velikima.

Što kažete na upozorenja o rastu kamatnih stopa Hrvatskoj?

Ne vjerujem u značajniji rast kamatnih stopa u srednjem roku, ni na štednju ni posljedično na kredite. Osim u slučaju neke nove velike svjetske krize ili značajnije inflacije. U relativno normalnim okolnostima ne vidim što bi moglo podignuti kamatne stope u Hrvatskoj. Kamatne stope na štednju zbog viškova likvidnosti u bankovnom sustavu ostat će na niskim razinama, dok će s druge strane zbog velike konkurencije banaka prosječne kamatne stope na kredite dodatno padati.