Poslovni Dnevnik

Niža nezaposlen­ost za sada najveći Macronov uspjeh

Ekonomisti smatraju da je za pozitivnij­e tonove u francuskom gospodarst­vu zaslužniji općeniti rast u Europi i mjere prethodnik­a

- TOMISLAV PILI

Kada je Emmanuel Macron 7. svibnja prošle godine pobijedio na francuskim predsjedni­čkim izborima, drugo gospodarst­vo eurozone počelo se buditi iz višegodišn­je stagnacije. Macron prvu obljetnicu mandata u Elizejskoj palači dočekuje s opipljivij­im ekonomskim pokazatelj­ima, no analitičar­i smatraju kako mu je na ruku išao općeniti ekonomski rast u Europi, ali i efekt mjera prethodnik­a Françoisa Hollandea.

Obećavajuć­i pokazatelj­i

Kako piše Reuters, stanje u gospodarst­vu odarstvu bit će glavno mjerilo ilo Macronova uspjeha među u biračima i odlučujuće čujuće će djelovati elovati na njegove jegonse šanse za drugi runt mand a t . Nek k i makroekono­mski roomokazaz­a pokazatelj­i za sada djeobećava­jutopa djeluju obećavajuć­e. Stopa nezaposlen­osti nezanosti papala je s 9,4 pou posto u vrijeme vrikapredu­žna kada je preuzeo dužnost na 8,9 posto o i ispod je 20-godišnjeg prosjeka od 9,1 posto. Stopa nezaposlen­osti među mladima pada još brže. Posljednji francuski predsjedni­k kojem je uspjelo smanjiti nezaposlen­ost u prvoj godini mandata bio je Nicholas Sarkozy srezavši je s 8,1 posto na 7,3 posto. Drugo bitno poboljšanj­e na tržištu rada je evidentno povećanje udjela ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Naime, francuske kompanije godinama su bile nesklone zapošljava­ti “za stalno” pozivajući se na rigidni zakon o radu koji je otežavao otpuštanje. Kada je Macron preuzeo dužnost, 44 posto radnika imalo je ugovore na neodređeno. Reformom radnog zakonodavs­tva kompanije su dobile priželjkiv­anu fleksibiln­ost, pa je u veljači 49 posto Francuza radilo na neodređeno. Posljednji je puta toliki udjel zabilježen prije dva desetljeća. Međutim, vladine mjere nisu isključivo zaslužne za takav rezultat. Naime, nedostatak radne snage daje zaposlenic­ima veću pregovarač­ku moć te se kod poslodavac­a mogu izboriti za bolje uvjete. Poreznom reformom za koju vlada tvrdi da će do 2025. doprinijet­i rastu BDPa za 1,6 posto i stvoriti 250.000 radnih mjesta poduzetnic­i su dijelom porezno rasterećen­i. To se vrlo brzo odrazilo na skok broja novoosnova­nih poduzeća. U ožujku je otvoreno 55.752 novih tvrtki, tvrtsjedni­k 17,2 posto više nego u svibnju prošle godine.

Skok stranih ulaganja

Značajno su skočila i strana ulaganja lani na najvišu razinu u 10 godina no to je više rezultat planova u prethodne tri do četiri godine, pojašnjava Pascal Cagni, predsjedni­k udruge Business France. No, francusko gospodarst­vo i dalje ne uspijeva naći lijek za konkurentn­ost. Kada je Jacques Chirac reizabran za predsjedni­ka u svibnju 2002, Francuska je imala 16 posto udjela u izvozu eurozone. Kada je Emmanuel Macron izabran, udjel je iznosio svega 11,8 posto, a i ostao je na približno istoj razini. Ekonomski oporavak zahtijeva konzistent­nost, ističe guverner središnje banke Françoi s Vi l l e roy de Galhau. “To je istina za mnoge stvari u francuskoj ekonomi ekonomiji, - ji, a posebno za konkurentn­ost”, zak zaključuje l j učuj e Vil Villeroy leroy de Galhau.

 ?? REUTERS ?? Emmanuel Macron izabran je 7. svibnja prošle godine
REUTERS Emmanuel Macron izabran je 7. svibnja prošle godine
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia