Nagodba u Agrokoru smanjit će rizik kreditiranja
Burze ////
Sigurnost i povjerenje M. G. Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria o domaćem bankarskom tržištu i gospodarstvu
Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria govori o situaciji na domaćem bankarskom tržištu i razvoju gospodarstva
TEK PRIJE DVIJE GODINE RIZIČNOST POSLOVANJA U HRVATSKOJ POČELA
SE SMANJIVATI, A DO TADA SMO PRIMJENJIVALI OPREZNIJI PRISTUP NA STRANI PLASMANA U HRVATSKOJ NAM NEDOSTAJE RIZIČNI KAPITAL, A ONO ŠTO NAM POMAŽE U TOME SU EUROPSKI FONDOVI KOJE, NAŽALOST, JOŠ UVIJEK PREMALO ISKORIŠTAVAMO
RBA je visoko likvidna i kapitalizirana banka, spremna na rast poslovanja, kaže Müller
Raiffeisenbank Austria prva je banka u Hrvatskoj osnovana inozemnim kapitalom, a poslovanje je počela 1994. godine. O situaciji na hrvatskom bankarskom tržištu i razvoju gospodarstva razgovarali smo s predsjednikom Uprave RBA Michaelom Georgom Müllerom.
Prema posljednjim dostupnim podatcima, RBA aktiva je na razini 2006. Zašto?
U razdoblju od 2006. godine uslijedile su značajne promjene na financijskim tržištima. Kriza likvidnosti iz 2008. rezultirala je povećanjem regulatornih zahtjeva za banke, pa smo dio poslovanja preusmjerili na članice lokalne grupe leasing, factoring, stambenu štedionicu i investicijske fondove. Potom je uslijedila dugogodišnja recesija gospodarstva tijekom koje je smanjena potražnja za kreditima i ostalim financijskim uslugama. Kreditni portfelj umanjen je u 2015. zbog konverzije kredita u švicarskim francima, a prošlu godinu obilježili su problemi u Agrokoru, najvećem lokalnom zajmoprimcu, što je ponovno povećalo rizičnost plasmana.
Tek pred dvije godine rizičnost poslovanja u Hrvatskoj počela se smanjivati. Do tada smo imali oprezniji pristup na strani plasmana kako bi održali visoku razinu sigurnosti i povjerenja klijenata koji preko depozita ulažu svoju imovinu u banku. U ovoj godini očekujemo nagodbu vjerovnika s Agrokorom i povrat značajnog klijenta na tržište. Time bi se rizičnost poslovanja trebala smanjiti, što će se pozitivno odraziti na plasmane klijentima. RBA je visoko likvidna i kapitalizirana banka, spremna na rast poslovanja. Hrvatska je zemlja u kojoj uspješno odgovaramo na zahtjeve klijenata već više od dva desetljeća, te želimo ostati i doprinijeti razvoju financijskog tržišta i u budućnosti.
Kako konkretno RBA pomaže poduzetnicima?
Kao banka, svjesni smo činjenice da razvoj gospodarstva ovisi o poduzetnicima, a poslovanje banke o razvijenosti gospodarstva. Investicije poduzetnika iz privatnoga sektora osnovni su pokretač za otvaranje novih radnih mjesta i stvaratelji dodatne vrijedno- sti. Stoga smo zainteresirani za što uspješniji razvoj poduzetnika kako bi se povećala potražnja za uslugama banke i drugih financijskih posrednika. Najdinamičniji dio gospodarstva su novi poduzetnici koji se ubrzano razvijaju korištenjem modernih tehnologija. Pri odgovaranju na potražnju poduzetnika za financijskim uslugama naglasak stavljamo na fleksibilan pristup, te na pružanje podrške u svakodnevnom poslovanju. Cilj je ponuditi poduzetnicima financijske usluge po konkurentnim uvjetima, kako ih ne bi usporili u ostvarivanju projekata. Ipak, u Hrvatskoj nam nedostaje rizični kapital. Ono što nam pomaže u tome su EU fondovi, koje nažalost još uvijek premalo koristimo, jer veće korištenje tih fondova omogućava puno više takvih investicija.
Otpočetka ste generalni sponzor EY Poduzetnik godine. Kakva su vam iskustva?
Prepoznali smo ovaj projekt kao način poticanja poduzetništva u Hrvatskoj. U odnosu na integralno tržište Europske unije, poduzetništvo u Hrvatskoj često nastaje iz nužde odnosno nemogućnosti za pronalazak odgovarajućeg zaposlenja, a ne zbog razvoja i ostvarivanja poduzetničke ideje pojedinca ili grupe. Također, nakon ulaska Hrvatske u EU raste broj domaćih poduzetnika koji pokušavaju ostvariti svoje ideje izvan Hrvatske. Uočili su da se u drugim članicama EU razvijaju kanali za promociju novih poduzetnika koji tim putem lakše dolaze do zainteresiranih poslovnih partnera. Takve tendencije ograničavaju rast domaćeg gospodarstva i u dužem roku mogu rezultirati zaostajanjem Hrvatske za usporedivim članicama i za prosjekom EU. Svjesni smo da uočavanje problema nije dovoljno za promjenu negativnih tendencija. Potrebna je akcija koju smo pronašli u ovom projektu. Naravno da izbor poduzetnika godine nije dovoljan za promjenu ukupne društvene klime kako bi postala poticajna za poduzetništvo, ali je korak u pravom smjeru. Ovakvi projekti na moderan i inovativan način promiču poduzetničke vrijednosti te ih predstavljaju široj javnosti. Osim što projekt podiže svijest o poduzetništvu te ga na taj način čini primamljivim, on također pokazuje potencijalnim poduzetnicima da se u Hrvatskoj mogu razviti iznimni poduzetnici i ostvariti kvalitetni projekti.