Mali proizvođači pokazali što sve moja poduzetna hrvatska
Prilika za promociju
Međimurska županija bila je domaćin nacionalne manifestacije za popularizaciju i razvoj obiteljskopoljoprivrednih gospodarstava
Usubotu je na glavnom čakovačkom trgu održan Festival poduzetništva obrta i OPGova “Moja poduzetna Hrvatska”. Velik broj izlagača iz čakovačkog kraja, ali i ostatka Hrvatske, privukao je brojne posjetitelje. Jadranka Zadravec, čiji OPG u Oporovcu kod Preloga ove godine puni 25 godina bavljenja kozarstvom, kaže da je takav način okupljanja poljoprivrednim proizvođačima jako važan.
“Treba nam da se možemo predstaviti, da ljudi vide da radimo, da ih pozovemo na svoje imanje, a i da nas ne zaborave. Za nas je to odlična stvar, definitivno. Posljednjih deset godina prerađujemo mlijeko u kozje sireve i imamo svoju malu siranu. Volim reći od nudimo proizvode od polja, preko staje, do stola. Ljudi nam dolaze jer imamo izravnu prodaju na dvorištu. Trenutno u proizvodnji imamo 80 grla, sve prerađujemo i stvaramo dodatnu vrijednost. Okrećemo se i turizmu i otvaranju smještajnih kapaciteta na imanju”, ispričala je Jadranka Zadravec. OPG Kovačić iz Belice, središta proizvodnje krumpira u Hrvatskoj, 15 godina bavi se proizvodnjom “slatkog krumpira” batata.
Nedavno započeli biznis
“Ove godine počeli smo s proizvodnjom mlinaca i tjestenine s batatom, koje na hrvatskom tržištu, a i šire, nije bilo. Svi proizvodi su bez jaja, soli i aditiva jer želimo da budu što zdraviji. Imamo razne vrste brašna od pira, bučinih koštica i heljde bez glutena. Ljudi su nas u Belici ispočetka malo čudno gledali misleći da se bez veze mučimo jer je s običnim krumpirom deset puta jednostavnije i lakše. Radimo ručno, puno je to posla, ali to je zdrava hrana. Ovaj festival je jako dobar za promociju jer svi možemo pokazati što naša poduzetna Hrvatska ima”, kazali su Darko Boroša i Nadica Kovačić.
Izlagači su stigli iz raznih dijelova Hrvatske. OPG Grivičić iz Zagreba bavi se prirodnom kozmetikom. “Svi pripravci su potpuno prirodni, bez mineralnih ulja, parafina i parabena. Jedan dio sirovina je naše, s našeg OPGa, poput nevena i lavande, dio je samoniklo bilje, kao na primjer kantarion i gavez, a dio uzimamo od ostalih OPGa. Sirovine nabavljamo iz Istre, Dalmacije... ovisno o podneblju”, napomenula je Mila Grivičić, magistra farmacije koja je nakon godina i godina rada u ljekarni odlučila baviti se proizvodnjom. Ishodila je sva potrebna odobrenja od Ministarstva zdravlja. “Cilj mi je iskorištavati naše prirodne resurse. Papisrijeda, rologija je složena i vrlo komplicirana, za svaki proizvod treba šuma papira. Sve treba uskladiti s visokim zahtjevima Europske unije. Prije par mjeseci sam otišla iz ljekarne jer u ovom poslu vidim perspektivu. To volim, u duši sam farmaceut, i malo mi je već bilo dosta samo trgovačkog posla. Želim proizvoditi. Imamo prekrasne prirodne resurse koje treba staviti u funkciju. Nema smisla da toliko ljudi iseljava iz države uz tolike mogućnosti koje nam se nude”, smatra Mila Grivičić. Rajka Čekunec iz OPGa Čekunec iz Nedelišća kazala je su naslijedili dva voćnjaka i vinograda, pa su odlučili pokrenuti posao jer šteta je da propadnu.
Poticaji i za najmanje
“Do prije četiri godine smo kuhali džemove i pekmeze samo za našu vlastitu upotrebu, ali kako voća ima sve više, a obitelj se smanjuje, riješili smo da nešto i unovčimo. Bavimo se izradom pekmeza, džemova, kompota i zimnice. Radimo tako da je od 80 do 85 posto sadržaja voće, jako malo suhe tvari, šećera i nešto limuna, jer smatram da je zdravo smanjiti konzumaciju šećera. Suprug pomaže, on je nezaposlen, imam njegovu punu podršku, a tu je i sin koji nabere kupine i kaže: ‘Mama, hodi skuhaj nekaj’. Pozdravljam ovakve sajmove jer se imamo priliku promovirati, a ovo je najbolji način”, zaključila je Rajka Čekunec. Pune 22 godine OPG Petković iz Šenkovca proizvodi rakiju. Ot-
kako joj je prije tri godine preminuo suprug, posao je preuzela Nada Petković. “Imamo viljamovku, šljivovicu i likere od višnje, oraha i meda, sve na starinski način. Kao suveniri odlično idu rakije s cijelim kruškama u bocama. Država bi nam mogla pomoći s većim poticajima, iako ih mi ni ne dobivamo jer smo premali, što je šteta jer se borimo i radimo. Trebalo bi pomagati svima, bez obzira na veličinu”, rekla je Nada Petković koja voli sudjelovati na sajmovima i biti u izravnom kontaktu s kupcima. Tako se najbolje dozna što kupci misle o proizvodima. Matija Posavec, župan Međimurske županija koja je s Poslovnim dnevnikom i Večernjim listom organizirala Festival, ističe kako mu je drago što je Međimurska županija mogla biti domaćin takve nacionalne, lijepe i korisne manifestacije za popularizaciju i razvoj obiteljskopoljoprivredno gospodarstava, poljoprivrede općenito, i turizma, na što i stavljaju naglasak.
Prvaci u turizmu
“To se vidi po rezultatima u rastu turizma koji nas svrstava na drugo mjesto među županijama na kontinentu u prva četiri mjeseca. Ako su OPGovi i poljoprivrednici imali korist od Festivala, nitko sretniji od nas, a građani su se dobro zabavili, čime smo oplemenili Dane Međimurske županije”, poručio je Matija Posavec. Posjetitelji su sudjelovali i na kulinarskim radionicama koje je održao chef Branko Ognjenović, čekajući da se međimurska pretepena juha skuha. “Ovo je moćna juha koja je zastupljenija u ovim krajevima. Drago mi je što smo posjetiteljima mogli pružiti gastronomski užitak. Veliku pomoć u pripremi imali smo od Branimira Tomašića iz restorana Mala hiža, mog dragog kolege, koji je nadgledao da sve bude kako treba biti jer ipak je on autohtoni Međimurec”, napomenuo je Ognjenović, koji od međimurske kuhinje posebno voli meso ‘z tiblice, koje je zaštićeno i registrirano u Europskoj uniji, divljač, heljdu i jela od krumpira, namirnici po kojoj je Međimurje poznato.
”Najbolje je iskoristiti regionalne namirnice koje ne možete s ničime zamijeniti. Trebate uvijek gledati da u prehrani koristite ono što raste stotinjak metara oko vas jer smo vezani s prirodom. Organizam lokalne namirnice lakše prepoznaje i više dobiva tumači Ognjenović.