Bugarska je idući član eurozone
Prije Hrvatske ‘Prvi ekonomist’ EK Pierre Moscovici, oprezno podržao bugarsku kandidaturu za uvođenje eura
Ideji eura u novčanicima Bugara nisu osobito skloni Nijemci koji još imaju sjećanja na dužničku krizu u eurozoni između 2009. i 2015.
Bugarska će biti sljedeća država čiji će građani plaćati eurom, poručili su nedavno europski dužnosnici, no uz jedan „ali“, a to je potreba jačanja slabašnog gospodarstva. S obzirom da je Bugarska jedina članica Europske unije koja je slabije razvijena od Hrvatske, iz bugarskih iskustava uvođenja eura mnogo možemo naučiti, ocjenjuju domaći ekonomski stručnjaci. Boraveći krajem travnja u Sofiji na sastanku europskih ministara financija, „prvi ekonomist“Europske komisije (EK), povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Pierre Moscovici, oprezno je podržao bugarsku kandidaturu za ulazak u eurozonu.
Iako je izjavio kako će „Bugarska biti sljedeća članica eurozone“, odbio je izreći konkretne rokove kazavši kako „ne smijemo žuriti“kroz proces te će biti potrebna „kolektivna odluka“za ulazak Bugarske u elitni klub 19 država koje koriste zajedničku europsku valutu. Moscovici je svoj stav izrazio nakon početka razgovora na diplomatskoj razini o sljedećim koracima koje će vlada u Sofiji morati poduzeti prije ulaska u tečajni mehanizam ERM II. Podsjetimo, radi se o ključnom i obveznom dijelu procesa ulaska u eurozonu. U tečajnom mehanizmu zemljakandidat mora provesti najmanje dvije godine, a tijekom tog razdoblja mora dokazati stabilnost tečaja svoje valute. Ulazak Bugarske u tu „čekaonicu pred vratima eurozone“očekuje se krajem godine, nakon isteka njezina trenutnog predsjedanja Europskom unijom.
Signali EK upućeni prema Bugarskoj, koja već neko vrijeme izražava kandidaturu za ulazak u eurozonu, svakako je pozitivna vijest i za nastojanja Hrvatske u tom kontekstu, ocjenjuje Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke. „Monetarna politika Bugarske zasnoreformi vana je na valutnom odboru, odnosno tečaj domaće valute je fiksiran u odnosu na euro (kao i u BiH), i kao takva je rigidnija od monetarne politike Hrvatske narodne banke“, kaže Kovač. Iako u Bruxellesu ne skrivaju da je Bugarska – članica Europske unije od 2007. godine – učinila veliki napredak u ispunjavanju kriterija, posebno u stabiliziranju javnih financija kroz uravnotežen proračun i javni dug od svega trećine vrijednosti gospodarstva (prosjek eurozone je, za ilustraciju, 90 posto), zabrinjava njezino slabašno gospodarstvo koje bi po uvođenju eura neka nova kriza vrlo lako mogla slomiti.
Bugarska ima stečenu stabilnost i mnogo manje fiskalne neravnoteže koje omogućuju brži ulazak u ERM II, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. „Kada Bugarska uđe u eurozonu, monetarna stabilnost koja iz toga proizlazi dat će poticaj bržem ekonomskom rastu. Podsjetimo, radi se o članici koja je jedina nerazvijenija od Hrvatske“, kaže Šantić. Unatoč činjenici da je Bugarska četvrto najbržerastuće europsko gospodarstvo koje će ove godine – po prognozama EK – ojačati 3,8 posto, balkanska država najsiromašnija je članica s BDPom po stanovniku od svega 49 posto europskog prosjeka. Ograničena fleksibilnost monetarne politike i u Bugarskoj i u Hrvatskoj govore u prilog uvođenju eura, smatra Alen Kovač. „U komparativnom smislu, razina konvergencije, u smislu dohotka i razine cijena, u Hrvatskoj je svakako veća, što je uz sinkroniziranost ekonomskog ciklusa, bitan faktor kod uvođenja eura. Teško je jednoznačno govoriti o kvaliteti institucija i institucionalnog okvira, ali jasno je da i Bugarska i Hrvatska moraju nastaviti s provođenjem strukturnih i podizanju kvalitete institucija”, smatra Kovač.
Ideji eura u novčanicima Bugara nisi osobito skloni Nijemci koji još imaju svježa sjećanja na dužničku krizu u eurozoni između 2009. i 2015. godine tijekom koje su financijsku pomoć morale zatražiti ekonomski slabije članice: Cipar, Grčka, Irska i Portugal. Tako je pišući o razmišljanjima njemačkih političara o ulasku Bugarske u eurozonu list Süddeutsche Zeitung u ožujku izašao s tekstom pod naslovom “Bolje bez Sofije”. Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti upozorava kako prilikom ulaska u eurozonu nije dovoljno imati u vidu samo makroekonomske pokazatelje i ravnati se prema Maastriškim kriterijima. “Oni nisu indikator sposobnosti neke članice da se othrva eventualnim ekonomskim problemima i vanjskim šokovima. Prednosti ulaska u eurozonu koje se najčešće navode, poput rasta kreditnog rejtinga i pada kamatnih stopa neupitno stoje, ali to je okvir koji nije dovoljan. To posebno vrijedi za Bugarsku i nisam siguran po čemu bi Bugarska bila dobar kandidat ako se pogledaju njezini fundamenti, mimo Maastriških kriterija. Ulazak u eurozonu je ozbiljno pitanje i traži ozbiljnu analizu”, zaključuje Brkić.
KADA BUGARSKA UĐE U EUROZONU, MONETARNA STABILNOST KOJA IZ TOGA PROIZLAZI DAT ĆE POTICAJ BRŽEM EKONOMSKOM RASTU. RADI SE O ČLANICI KOJA JE JEDINA NERAZVIJENIJA OD HRVATSKE