Siromašni istok uvođenjem eura želi do novca iz fondova
Novi kandidat Nakon Bugarske i Hrvatske, ulazak u eurozonu najavila i Rumunjska
Prijedlog novog proračuna Europske unije velik naglasak stavlja na članice eurozone, kažu analitičari
Nakon Bugarske i Hrvatske, za uvođenje eura odlučila se i treća najsiromašnija članica Europske unije Rumunjska. Vlada u Bukureštu objavila je da će svoju strategiju ulaska u eurozonu objaviti do kraja godine, prenosi Bloomberg. Time je Rumunjska obnovila odluku o uvođenju eura donešenu prije tri godine.
Bliže europskoj jezgri
Prema navodima stranih analitičara, pridruživanje Bugarske, Hrvatske i Rumunjske eurozoni može pomoći tim državama da ostanu bliže europskoj jezgri dok je upitno kako će izgledati buduća raspodjela novca iz europskih fondova, ključnog pokretača ekonomskog rasta siromašnijih članica. “Nakon Brexita, biti izvan eurozone može vas učiniti autsajderom”, ističe za Bloomberg Juraj Kotian, ekonomski analitičar austrijske banke Erste Group. “Ako pogledate prijedlog novog proračuna Europske unije, vidjet ćete da je velik naglasak stavljen na članice eurozone”, dodao je Kotian.
Bugarska je za sada najdalje otišla u pripremama. Najsiromašnija članica Europske unije već je vezala tečaj nacionalne valute za euro i priprema se za ulazak u tečajni mehanizam ERM II u sljedećih nekoliko mjeseci. Podsje- timo, u ERM II mehanizmu zemljakandidatkinja mora provesti najmanje dvije godine. Analitičari procjenjuju da će se u Hrvatskoj plaćati eurom za pet do sedam godina. Za Rumunjsku, najveću državu u ovoj skupini sa 20 milijuna stanovnika, još je prerano izreći bilo kakve rokove. Svjesna je toga i tamošnja vlada.
Prvo dubinska analiza
“Postavljanje konkretnog datuma uvođenja eura prvo zahtjeva dubinsku analizu, posebno realne, strukturne i institucionalne konvergencije”, navodi se u vladinom priopćenju. Kako će rumunjska kandidatura biti prihvaćena još je nejasno s obzirom na trenutnu ekonomsku snagu.
S druge strane, bugarski, hrvatski i rumunjski planovi u suprotnosti su sa stavom bogatijih istočnih članica Europske unije. Dok Slovenija, Slovačka i baltičke države koriste euro, Češka, Mađarska i Poljska ne namjeravaju ići tim putem. U tom kontekstu gorko grčko iskustvo kako izgledaju posljedice odustajanja od nacionalne valute daje im za pravo. Međutim, za europsku “istočnu periferiju” novac razvojnih fondova most je za premošćivanje siromaštva.
DOK SLOVENIJA, SLOVAČKA I BALTIČKE DRŽAVE KORISTE EURO, ČEŠKA, MAĐARSKA I POLJSKA NE NAMJERAVAJU IĆI TIM PUTEM