Trenutačno u realizaciji imamo projekte vrijedne pola milijarde kuna

Daria Krstičević, članica Uprave Plinacra na 33. međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin

Na 33. međunarodnom znanstvenostručnom susretu stručnjaka za plin održanome od 9. do 11. svibnja u Opatiji, u uvodnom dijelu svečanog otvaranja trenutačno stanje na projektima Plinacra predstavila je Daria Krstičević, članica Uprave Plinacra

Zahvaljujući organizatorima tog eminentnog skupa koji je, na zadovoljstvo svih sudionika, postao prestižno mjesto razmjene stručnih znanja i iskustava o trenutačnom stanju i perspektivama daljnjeg razvoja plinskog gospodarstva Hrvatske i svijeta, istaknula je kako Plinacro danas upravlja modernim plinskim transportnim sustavom ukupne dužine oko 2700 kilometara, koji pokriva više od 95 posto državnog teritorija.

U proteklih desetak godina ubrzane izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava, nastavila je Krstičević, omogućili smo spoj sjevernojadranskih plinskih polja s Plinacrovom mrežom, omogućili smo i plinofikaciju Istre, Like i Dalmacije te izgradili interkonekciju s Mađarskom. Tim ulaganjima, osobito u Lici i Dalmaciji, omogućena je upotreba jednog od ekološki i ekonomski najprihvatljivijih energenata današnjice.

Pored toga, stvorena je pretpostavka za njihov ravnomjeran razvoj, kao u područjima Hrvatske koja plin koriste otprije. Plinacro je, na što smo posebno ponosni, naglasila je Krstičević, u cijelosti ispunio svoje obveze iz još uvijek važeće Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske donesene u listopadu 2009.

Hrvatska na samom vrhu

Osvrćući se na tijek izrade nove energetske strategije čije se usvajanje najavljuje krajem godine, a u kontekstu europskog energetskog plana, upozorila je da svi uključeni u njezinu izradu primarno trebaju voditi računa o četiri glavna strateška cilja: plinofikaciji, sigurnosti opskrbe, konkurentnosti opskrbe te daljnjem povezivanju sa susjednim zemljama.

Hrvatska je već danas po dostupnosti prirodnog plina u samom vrhu visokorazvijenih zemalja EUa, nastavila je, ističući kako je diversifikacija dobavnih pravaca osnova za postizanje sigurnog i stabilnog nacionalnog i europskog tržišta plina. Sve je to kompatibilno s razvojnim pravcima Plinacra.

Naime, realizacijom Plinacrovih projekata planiranih do 2030. godine, koji su uvršteni u skupinu projekata značajnih za EU i gravitirajuću regiju, povećat će se i tehnički kapaciteti i omogućiti dvosmjerni protok plina na postojećim interkonekcijskim točkama, realizirat će se projekti no- vih interkonekcija, povećat će se sigurnost opskrbe plinom te osigurati diversifikacija dobavnih pravaca i omogućiti uključivanje u europske tokove prirodnog plina. Naravno, pritom naglašavam kako treba imati na umu da energetska tranzicija predstavlja jedan generacijski projekt stručnih izazova i zadaća, pri čemu je veoma važno sudjelovanje stručnjaka i javnosti, rekla je Krstičević.

Kad je riječ o 2018. godini u Plinacru i konkretnim projektima pred nama, jedan od vrlo značajnih projekata koji nas očekuje potkraj godine početak je izgradnje plinovoda OmišaljZlobin. Riječ je o važnoj dionici dužine 18 kilometara kojom će se povezati LNG terminal na otoku Krku s postojećim plinskim transportnim sustavom i tako omogućiti protok plina iz LNG terminala za Hrvatsku i susjedne zemlje.

Radi se o investiciji od oko 35 milijuna eura koja će omogućiti transport najmanje 2,6 milijarde kubika plina na godinu s LNG terminala na otoku Krku. Važno je naglasiti da smo uspjeli osigurati značajnu i konkretnu potporu ovom projektu iz sredstava fondova Europske unije putem CEFa (Instrumenta za povezivanje Europe) koji sufinancira Plinacrov otpremni plinovod OmišaljZlobin bespovratnim sredstvima u visini od 50 posto od vrijednosti projekta.

Povećanje učinkovitosti

O kakvoj je potpori riječ, jasnije je istaknemo li podatak da se sredstva iz spomenutog fonda za izgradnju uobičajeno daju maksimalno do 30 posto investicije, a da je Plinacro bespovratno dobio čak polovicu sredstava potrebnih za izgradnju spomenutog plinovoda vrijednog 35 milijuna eura – zaključila je Krstičević. Drugi iznimno značajan projekt koji nas očekuje u 2018. godini početak je grad- nje kompresorske stanice u Velikoj Ludini. Realizacijom tog projekta povećat će se učinkovitost postojećeg transportnog sustava, osigurati značajna fleksibilnost pri upravljanju kapacitetima transportnog sustava i sigurnost opskrbe kupaca.

Također će se omogućiti fizički dvosmjeran protok plina na interkonekciji s Mađarskom. A upravo rad na projektima interkonekcija, odnosno poveznica našeg s plinskim transportnim sustavima susjednih zemalja, još je jedan pravac u kojem će biti usmjerena naša nastojanja u ovoj i narednim godinama.

Uz spomenuto, ove godine započinjemo gradnju plinovoda KneginecVaraždin i OmanovacDaruvar te niz rekonstrukcija i modernizacija objekata na plinskom transportnom sustavu. O kakvim je ulaganjima riječ bit će jasnije istaknem li podatak kako trenutačno u realizaciji imamo projekte u vrijednosti gotovo pola milijarde kuna. Sve ovo što sam navela jasno pokazuje da je pred nama još puno posla i da će Plinacro i u narednim godinama biti jedan od važnih pokretača hrvatskog gospodarstva, zaključila je Krstičević.

PLINACRO ĆE I U NAREDNIM GODINAMA BITI JEDAN OD VAŽNIH POKRETAČA HRVATSKOG GOSPODARSTVA Daria Krstičević članica Uprave Plinacra