Vlada nema jasnu strategiju i usporava otvaranje tržišta električne energije

Karl Kraus, predsjednik Uprave tvrtki RWE Hrvatska i innogy SEE, objašnjava kako Hrvatska može povećati proizvodnju energije, ostvariti veću zaradu i postati izvoznik električne energije

Svake sušne godine Hrvatska uvozi 40 posto električne energije - to je više od 250 milijuna eura plaćeno nekoj drugoj zemlji, umjesto da je iskorišteno za stvaranje nove vrijednosti u Hrvatskoj, ističe Kraus

RWE Hrvatska dio je innogy grupe, jedne od vodećih europskih energetskih kompanija koja ima oko 23 milijuna korisnika u 11 europskih zemalja. U Hrvatskoj RWE električnom energijom i plinom opskrbljuje više od 150.000 kućanstava i poslovnih korisnika, a u posljednje vrijeme intenzivno razvija i vlastitu plinsku mrežu kroz akvizicije lokalnih plinskih distributera. O budućnosti hrvatskog tržišta električne energije, državnim potporama obnovljivim izvorima energije te planovima u plinskom biznisu, razgovarali smo s Karlom Krausom, predsjednikom uprave tvrtki RWE Hrvatska i innogy SEE.

Ovih dana 'obilježava' se peta godišnjica liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj. Koje je koristi, po Vašem mišljenju, ona donijela i je li danas tržište potpuno otvoreno?

Očekivali smo da će nakon pet godina Hrvatska imati otvoreno tržište i više opskrbljivača koji se konkurentnim ponudama bore za svakog kupca. Posebno s obzirom na činjenicu da su početni učinci liberalizacije za krajnjeg kupca više nego pozitivni, jer je cijena električne energije od 2013. godine pala za 30 posto. Nažalost, moram ustvrditi da smo nakon pet godina borbe protiv prepreka koje je administracija stavila pred nas, krenuli nekoliko koraka unatrag. Konkurentski opskrbljivači su napustili tržišnu utakmicu te je nažalost danas RWE jedina stvarna konkurencija državnom HEPu u opskrbi električnom energijom. Isto vrijedi i za liberalizaciju trke žišta plina, koja se zaustavila na pola puta. Do potpune liberalizacije tržišta u smislu deregulacije cijena, što je najavljivano godinama, doći će tek 2021. godine.

Kako vidite budućnost hrvatskog tržišta električne energije - gdje su najveće prilike, a gdje problemi?

Ključni problem, a istovremeno i ključna prilika s kojom se suočava hrvatski energetski sektor, je nedostatak jasne energetske strategije, glavnog preduvjeta za značajnija ulaganja u nove proizvodne kapacitete. Politika godinama govori o tome da Hrvatska treba postati održiva i samodostatna. Istodobno, Hrvatska sve više ovisi o uvozu energije. Svake sušne godine, Hrvatska uvozi 40% električne energije. To je više od 250 milijuna eura po sušnoj godini, koje su plaćene nekoj drugoj zemlji, umjesto da su iskorištene za stvaranje nove vrijednosti u Hrvatskoj.

Kako od Hrvatske napraviti izvoznika električne energije? Započnite stvaranjem potpuno funkcionalnog veleprodajnog tržišta električne energije. Stavite svu proizvodnju, bez obzira na izvor, na tržište. Dopustite tržištu da određuje stvarnu cijenu energije. Dopustite HEPu da električnu energiju proda po najpovoljnijoj cijeni najboljem ponuđaču. Dopustite HEPu da, uz punjenje državnog proračuna, započne veliki investicijski ciklus u nove značajne proizvodne kapacitete, uključujući i obnovljive izvore energije. To će donijeti veću količinu proizvedene struje, možda čak i za izvoz, zatim veću zaradu nacionalnoj kompaniji, a samim time i državnom proračunu. Neka hrvatska proizvodnja bude dostupna svima, uključujući i RWEovim tvrtkama za opskrbu. U ovakvom modelu svi su na dobitku.

Također, vidim potencijal i u partnerstvu s uglednim međunarodnim tvrtkama, liderima na tržištu. Mi kao dio snažne grupacije innogy možemo podržati donositelje odluka našim širokim znanjima i iskustvom. Primjerice, kada je u pitanju bilo kakva veća energetska rasprava u Slovačkoj, slovačka Vlada formira radne skupine u kojima sudjeluju svi ključni predstavnici energetskih tvrtki i institucija, a sve važne odluke donose se konsenzusom. Iznimno bih pozdravio sličan princip odlučivanja oko ključnih tema u hrvatskoj energetici.

Mnogi opskrbljivači i energetski stručnjaci bune se protiv državnih potpora obnovljivim izvorima energije. S obzirom da su obnovljivi izvori energije jedan od važnih poslovnih stupova innogy grupe, kakvo je vaše mišljenje o subvencioniranju obnovljivih izvora u Hrvatskoj?

Nema sumnje da obnovljivi izvori postaju najvažniji izvor energije. Svasrijeda, godine imamo ogromno povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora u svijetu. Problem je u financiranju. Svijet se okreće od subvencioniranog ka tržišno orijentiranom modelu financiranja projekata obnovljivih izvora energije, jer snažne subvencije stvaraju prevelik teret za državni proračun i građane.

To je slučaj i u Hrvatskoj, ali umjesto države, opskrbljivači električne energije prisiljeni su podnijeti taj teret. Zakon nas obvezuje da kupujemo električnu energiju iz obnovljivih izvora po cijenama koje su znatno više od tržišnih cijena. Na kojem otvorenom tržištu to može imati smisla? Takva praksa trebala je biti ukinuta sukladno važećem zakonu 2017. godine i ponovno početkom 2018. godine, ali to se nije dogodilo, a obveza je nažalost produljena. To je jedan od ozbiljnih problema za sve opskrbljivače električnom energijom te jedan od ključnih razloga zašto je većina njih odustala od tržišnog natjecanja. Problem financiranja obnovljivih izvora mora se riješiti na političkoj razini. Nemogućnost izbora između više opcija, na kraju krajeva, nikada nije dobra za krajnjeg kupca.

Nedavno ste preuzeli Montcogimplinaru, koja je sada već drugi distributer plina u Vašem portfelju u Hrvatskoj. Ova akvizicija pokazuje da su vaši planovi u plinskom biznisu ozbiljni. Koji je vaš krajnji cilj i što RWE Hrvatska može ponuditi?

Naš strateški cilj je postati jedna od vodećih energetskih tvrtki u regiji. Pored našeg primarnog cilja da rastemo organskim putem u maloprodaji, nastavljamo rasti i u distribuciji plina te razvijamo vlastite projekte obnovljivih izvora.

Kad govorimo o mrežnom poslovanju, od dosad prodana tri lokalna distributera plina, uspjeli smo kupiti dva – Koprivnica plin i Montcogimplinaru i na taj način smo u Hrvatsku uložili desetke milijuna eura svježeg stranog kapitala. Time smo postali trećim najvećim opskrbljivačem plina u zemlji, s gotovo 40.000 kupaca plina. Rekao bih da je to uspjeh, ali za nas je to samo početak. Želimo snažno predvoditi okrupnjavanje na tržištu plina, gdje trenutno djeluje 35 uglavnom malih tvrtki za distribuciju. Imamo znanje te financijsku snagu da to učinimo.

Innogy ima najdužu električnu i plinsku mrežu u Europi, više od 570.000 km, što je jednako kao 14 opsega Zemlje oko ekvatora, ili jedna i pol udaljenost od Zemlje do Mjeseca. Postati dio mrežnog poslovanja u innogy grupi znači nova ulaganja i razvoj mreže te uvođenje najsuvremenijih standarda u poslovanje.