Općini Omišalj osigurano milijun kuna koncesijske naknade
LNG terminalom do sigurnosti opskrbe Republike Hrvatske i regije
Plutajući LNG terminal tehnički je superioran FSRU brod, standardno opremljen najmodernijim sustavima s aspekta sigurnosti, a koji se ukupno propisuju i za postrojenje i za brod
Plutajući LNG terminal na otoku Krku ima geopolitičku i stratešku dimenziju u okviru jačanja europskog energetskog tržišta i povećanja sigurnosti opskrbe plinom zemalja Europske unije, a posebno zemalja jugoistočne Europe koje za sebe žele osigurati novi pouzdani dobavni pravac plina.
Plutajući LNG terminal tehnički je superioran FSRU brod, standardno opremljen najmodernijim sustavima s aspekta sigurnosti, a koji se ukupno propisuju i za postrojenje i za brod. Uz zahtijevanu sukladnost sa SAVESO direktivom, uz strogo propisane maritimne uvjete, plutajući FSRU terminal najsigurnija je tehnička izvedba LNG terminala.
Okosnica svake energetske politike je sigurnost opskrbe energentima. Republika Hrvatska trenutačno proizvodi oko 50 % svojih potreba za prirodnim plinom te je domaća proizvodnja prirodnog plina u padu. Pad domaće proizvodnje će se djelomično nadomjestiti novim investicijama u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, međutim za osiguranje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom neophodno je diversificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora.
Investicije u infrastrukturu i nove dobavne pravce ključne su za postizanje sigurnosti opskrbe. Upravo je zato važan projekt izgradnje LNG terminala na otoku Krku koji je od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, a koji je u funkciji gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske.
Projekt je na listi projekata od zajedničkoga interesa Europske unije te su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 101,4 milijuna eura. Upravo je dodjela bespovratnih sredstava za realizaciju LNGterminala veliko priznanje za Hrvatsku, kojoj će ovaj projekt osigurati posebno mjesto na energetskoj karti Europske unije. Realizacijom LNG terminala omogućit će se postupno jačanje Energetske zajednice diversifikacijom izvora energije i prometnih pravaca. Sigurnost opskrbe se jedino može postići uvođenjem mjere kojom će se diversificirati dobavni pravci i izvori prirodnog plina.
Do 2030. godine očekuje se prelazak većeg dijela pomorskog i teškog kamionskog prometa na LNG kao gorivo, čime će se pozitivno utjecati na kvalitetu sastavnica okoliša u regiji. To će rezultirati i jačanjem konkurentnosti Riječkog bazena s obzirom da će se takozvani LNG bunkering ponuditi kao nova i jedinstvena usluga u ovom dijelu Jadrana i to za sva plovila koja koriste LNG kao gorivo. Osim u prometu, plin ima budućnost i u drugim područjima jer pronalazi nove niše za razvoj. Prirodni plin će i u narednim desetljećima imati svoje mjesto u energetskom miksu Europske unije i Republike Hrvatske.
Koristi za lokalnu zajednicu - osigurana su sredstva od najmanje 1 mil HRK godišnje
Vodeći računa o činjenici da je neophodno specifično rješavanje dodjele koncesije za pomorsko dobro, kao i rješavanje imovinskopravnih odnosa te detaljnije propisivanje obuhvata prateće infrastrukture za LNG, a s ciljem realizacije samog projekta, bilo je neophodno pristupiti izradi posebnog propisa (lex specialis) kojim bi se predmetno reguliralo unutar hrvatskog zakonodavstva. Zakonom će se osigurati pretpostavke za realizaciju LNG terminala u skladu s rokovima realizacije i omogućiti izgradnja terminala.
Predviđena godišnja koncesijska naknada za prvih 25 godina iznositi će 1,5 mil. HRK godišnje, od čega će se dvije trećine odnosno 1 milijun HRK isplaćivati u korist Općine Omišalj, dok će se jedna trećina odnosno 0,5 milijuna HRK isplaćivati u korist Primorskogoranske županije. Nacrtom prijedloga Zakona se značajno povećala koncesijska naknada u korist općine Omišalj te će se prema usvojenom prijedlogu godišnje osigurati 5 % trenutačnih prihoda općine od LNG Terminala. Pored povećane koncesije naknade osigurat će se i dodatni prihodi u korist jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o tržištu plina. Zajedno s prihodima od koncesije, uzimajući u obzir i prihode od prireza i poreza, prihod za lokalnu zajednicu procijenjen je na najmanje 3 milijuna HRK, dok se direktan prihod po jednom LNG brodu koji dovozi LNG na terminal kreće od 70.000 do 90.000 EUR po pristajanju svakog LNG broda, a koji će prihodovati pružatelji lučkih usluga (peljari, remorkeri, privezači, svjetlari), što za njih znači opravdano ulaganje u povećanje obuhvata njihovog poslovanja, povećanje zapošljavanja te dodatne prihode.
Zapošljavanje hrvatskih pomoraca
Pored koncesijske naknade uređeno je da brod (FSRU) mora ploviti pod hrvatskom zastavom, kao i obvezna osiguranja i oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak osoba ukrcanih na pomorske objekte, a kako bi se potaknulo odnosno osiguralo zapošljavanje hrvatskih pomoraca na pomorskom objektu s obzirom da su naši pomorci u međunarodnim vodama oslobođeni navedenih poreza. Procijenjeno je da će na LNG terminalu biti zaposleno oko 50 djelatnika, a koji će većinom biti državljani Republike Hrvatske.
INVESTICIJE U INFRASTRUKTURU I NOVE DOBAVNE PRAVCE KLJUČNE SU ZA POSTIZANJE SIGURNOSTI OPSKRBE
dostavljeno ministarstvu za okoliš prošlog tjedna. Prema njegovim riječima, potpora za ulaganje dobivena je u općinskom vijeću općine Braslovče i u lokalnom odboru, a investiciju su dogovorili stanovnici koji žive u blizini, gdje bi trebala biti nova pilana.
Ona će biti manje bučna, struktura svakog trupca odre- će se rendgenskim skenerom, a njihova iskorištenost će iznositi 95 posto, dok je u Sloveniji trenutno oko 65 posto, rekao je Dnevniku poznavatelj situacije, koji nije želio biti imenovan. Prema njegovim riječima, škotska tvrtka ne bi radila na štetu manjih slovenskih pilana, od kojih mnoge strahuju od dolaska konkurencije, već bi surađivala s njima na mnogim područjima i otvorila im prodajne kanale na inozemnim tržištima.
Miha Humar kaže da takvi investitori, ako žele ostvariti greenfield investiciju, nikada ne odstaju. Procjenjuje se da će izgradnja velike pilane, prema planu BSWa, rezultirati brojnim multiplikativnim učincima za slovensku drvne industrije. BSW također planira unijeti na tržište dodatne količine drva iz šuma u vlasništvu privatnih osoba, koje sada nisu dovoljno iskorištene.
Vrhunsko šumarsko znanje
U Sloveniji je između 400.000 i 500.000 vlasnika šuma, dok mnogi od njih koji su ih naslijedili čak i ne znaju gdje se nalazi njihova šuma, rekao je Humar za Dnevnik. BSW također ima vrhunsko znanje o iskorištavanju šuma. Prije dvije godine preuzeli su Tilhill Forestry, vodeću britansku šumarsku tvrtku koja posjeduje više od 200.000 hektara šume.
Prema podacima Zavoda za šume Slovenije šume se u toj zemlji prostiru na 1,211.840 ha ili 59,8% površine države. Od toga je 23% šuma u državnom vlasništvu, 75% u privatnom vlasništvu, dok lokalne zajednice imaju 2%.
U SLOVENIJI JE IZMEĐU 400.000 I 500.000 PRIVATNIH VLASNIKA
ŠUMA, A MNOGI OD NJIH KOJI SU IH NASLIJEDILI ČAK I NE ZNAJU GDJE SE NALAZI NJIHOVA ŠUMA