EU ima jasno postavljene ciljeve energetske politike

Neke smo premašili, ali čeka nas dosta posla

Europska Unija je u okviru energetske politike definirala pet glavnih stupova energetskog razvoja, a to su sigurnost opskrbe, integracija u jedinstveno EU tržište, smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisije CO2 iz energetskog sektora te poticanje istraživanja i razvoja. Ujedno, postavljeni su i konkretni ciljevi koji se moraju postići do 2020. godine, a koji podrazumijevaju da se barem 20 posto bruto neposredne potrošnje ostvaruje iz obnovljivih izvora energije, da se za 20 posto smanji ukupna potrošnje energije provedbom mjera energetske učinkovitosti te da se za 20 posto smanji emisija stakleničkih plinova. Prema zadnjim Eurostat podacima Hrvatska je neke od tih ciljeva već ispunila s obzirom na to da je udio obnovljivih izvora energije u potrošnji energijeije u EU nastavio je rasti do gotovo 17 posto, ali jee Hrvatska uslijed visokih hidropotencijala iznad prosjekaosjeka s 28 posto energije proizvedene iz obnovljivihvih izvora. Švedska je apsolutni lider u Europskoj Unijiiji jer oko 54 posto energije koju proizvodi dobiva obnovljivimbnovljivim izvorima energije. Međutim solarna i vjetroenergijaroenergija u ukupnoj proizvodnji zauzimaju nizak udioo pa se na njih tijekom 2016. odnosilo svegavega 6 posto proizvodnje električne energije. ergije. Hrvatska je tada imala instalirano o oko 50 megavata fotonaponskih h postrojenja, Slovenija ima pet puta više, a Njemačka koja je znatno ulagala u solarne elektrane ne ima oko 41 tisuću megavata.