‘Franck huška na rušenje nagodbe’
Peruškov protuudar Izvanredni povjerenik žestoko odgovorio na prozivke
Ako se pita poslovnu i financijsku zajednicu, jačanje a ne smirivanje tsunamija je očekivano
Uovoj fazi pregovaranja nagodbe u Agrokoru opća nervoza svih kojih se ona tiče nimalo ne čudi, a nakon posljednje prozivke iz Francka kao jednog od glasnijih nezadovoljnika u tom pro- cesu izvanredni povjerenik Fabris Peruško odlučio je čak prekinuti vikend da bi odgovorio na optužbe. “Franck se ponaša kao u dječjem vrtiću. U poslovanju s Agrokorom više je bio njegova banka nego proizvođač kave. Sad napada izvanrednu upravu i potiče i druge na rušenje nagodbu ne bi li popravio svoje pozicije. Tako svjedočimo situaciji da se sad i drugi dobavljači koji su potpisali načelni sporazum o ključnim elementima nagodbe predomišljaju”, rekao je na izvanrednoj presici na- javljujući za utorak novi sastanak s dobavljačima. U idućim danima slijede i novi sastanci s dijelom vjerovnika, pa tako i sa Sberbankom, među ostalim o njegovim udjelima u Mercatoru. Novi dogovori ne smiju ugroziti postojeće, podcrtava Peruško. Dio dogovora s ruskom bankom predviđa njezin ulazak u tzv. roll up kredit, čime će se zaduženost (novog) Agrokora povećati za 90 milijuna eura. Ako se pita poslovnu i financijsku zajednicu, jačanje a ne smirivanje tsunamija je zapravo očekivano, kako na terenu izvanredne uprave, tako i na političkom. Dala je to naslutiti i zadnja maratonska sjednica privremenog vjerovničkog vijeća nakon koje je njegova članica Marica Vidaković poručila da dva domaća predstavnika dobavljača neće prihvatiti nagodbu kakva se trenutno nudi. S druge strane, i neslužbene informacije o Vladinoj potrazi na nasljednikom potpredsjednice Martine Dalić sugeriraju da premijeru Andreju Plenkoviću danas nije lako pronaći dobrovoljce za njezine funkcije.
UKLJUČENJE SBERBANKA U ROLL UP ZADUŽENOST AGROKORA POVEĆAVA ZA 90 MIL. EURA
Lista imena s kojima se kalkuliralo proteklih dana prilično je duga, a brojne su i kombinacije u pogledu mogućeg pretumbavanja resora te odvajanja ministarske i potpredsjedničke funkcije.
Navodno su se za ministarsko mjesto razmatrali i šef Podravke Marin Pucar te čelnik Petrokemije Đuro Popijač, a u krugovima bliskim Vladi tvrdi se da su upiti išli i prema Damiru Vanđeliću iz Adris grupe te Dubravku Štimcu iz PBZCO mirovinskog fonda. Posljednjih dana dio tih križaljki je i HDZov Domagoj Milošević, dok se sadašnji ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić jedini provlači kao kandidat cijelo vrijeme. Istodobno, iako je Peruško jučer zapravo priznao da ih bočni udari usporavaju, i dalje se drži “voznog reda” Lex Agrokora.
Na konferenciji Hrvatsko tržište novca iznio je precizan hodogram smještajući i dalje nagodbu prije tj. do 10. srpnja. Nakon jučerašnjeg istupa ostaje vidjeti za koliko će se on pomaknuti. Jer, za danas je prvotno najavio objavu nacrta ugovora o nagodbi (s određenim “prazninama”). Odobrenje plana nagodbe od strane vjerovničkog vijeća i to privremenog (stalno se neće stići formirati) planirano je do 23. lipnja, a kad bi se i proslijedio Trgovačkom sudu. Ideja je (bila) da se do 26. lipnja upriliči ročište za glasanje o nagodbi. “Nema šanse”, kratko ko- mentira upućeni promatrač. Za početak, treba “slomiti” uprave operativnih kompanija za potpisivanje financijskih izvješća, što je pretpostavka za tzv. zrcaljenje insolventnih operativnih kompanija, a time i za provedbu zamišljenog Entity Priority modela namirenja. Najnoviji događaji u tome zasigurno neće pomoći izvanrednom povjereniku.
Mogao bi, doduše, smijeniti neposlušne i postaviti nove članove uprava koji će to odraditi, no osim što se ipak želi izbjeći ta metoda, u slučaju npr. Leda koji je unazad mjesec i pol ostao bez dva nadzornika dvojbeno je i je li ona izvediva. Peruško je u pedolazi EIZ taku malo optimističnije m raspoloženju rekao da su u izvanrednoj upravi “iznimno pozitivni i vjeruju da sustav čeka blistava budućnost”.
A dok mnogi konstatiraju kako je slučaj Agrokor ponajprije pravna bitka i procjenjuju kako se čini da će se u proguravanju aktualnog koncepta nagodbe ići na “mišiće”, mnogi upozoravaju i kako je cijelo vrijeme premalo u fokusu upravo budućnost tog sustava. Dakle, sve ono što se glede biznisa želi postići s nagodbom kad s jeseni dobijemo novu strukturu holdinga. Na marginama prošlotjednog opatijskog skupa trenutni model neki su pojednostavljeno i malo cinično opisali kao “Amerima novac, Rusima vlasništvo”.
Za Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta, pak, potencijalno i najvažnija dugoročna šteta kojom bi mogao rezultirati slučaj Agrokora je u narušavanju institucija tj. povjerenja u regulatore i ukupan institucionalni okvir države. Pritom se referirao i na stisku u kojoj se našao Ustavni sud te na njegovo pozivanje na “prevladavajući javni interes kao opravdanje za ograničavanje pojedinih ustavnih prava”. To, kaže, ne znači da je utjecaj nagodbe na hrvatsku ekonomiju sporedno pitanje; tko će biti budući vlasnici za RH nije nevažno već zbog činjenice da su pojedini dijelovi Agrokora, poput Hrane, sektori s naglašenim multiplikativnim efektima. Imajući to u vidu
ZBOG MULTIPLIKATVNIH EFEKATA SUSTAV AGROKOR NOSI 6-7% FINANCIJSKIH TOKOVA NEMA RAZLOGA ZA SUMNJE U INSTITUT NAGODBE AKO SE SVI STROGO DRŽE PROPISA
se do toga da sustav Agrokora implicira 67 posto financijskih tokova nacionalne ekonomije.
S druge strane, za profesore Petra Miladina i Hrvoja Markovinovića, koji su analizirali institute nagodbe po Lexu i stečajnog plana po Stečajnom zakonu, nema razloga za sumnje glede vjerodostojnosti novog instituta ako se svi strogo drže propisa.
U prvim komentarima na njihove nalaze što znači i postupovnu konsolidaciju kroz EPM model, iz redova velikih dobavljača naglašava se da je riječ o vrhunskim poznavateljima ove teme.
“Rekao bih da se njihovo promišljanje temelji na onome što je predvidio njemački zakon, a ne ono što piše u Lex Agrokoru. Draft Nagodbe koji će najvjerojatnije sljedeći tjedan biti prezentiran javnost zaista predviđa EPM model, ali ne kao izraz onoga što piše u Lex Agrokoru, već kao predmet dogovora i kompromisa postignutog među pregovaračkim skupinama”, zaključuje naš sugovornik.