VUKOVARAC GRAFIČKI OBLIKOVAO ‘NAJDONATORA’
HRVATSKA PAMET
Na natječaj se prijavio velik broj učenika i studenata, a Tivanovac se istaknuo jer je na vrlo efektan način spojio darivanje i hranu
Dizajn loga i statue, autorski rad vukovarskog gimnazijalca Mirka Tivanovca, među pedesetak radova pristiglih na natječaj za grafički identitet projekta Najdonator koji je euro parlament arka Bilja na Borzan pokrenula s ciljem nagrađivanja tvrtki koje su se istakle doniranjem hrane u prošloj godini, je proglašen najboljim. Tivanovac je za nagradu 22. svibnja u posjetu Europskom parlamentu u Bruxellesu, a gimnazija iz koje dolazi ujedno je i školaambasador Europskog parlamenta te angažirana po pitanju projekata vezanih u sprečavanje bacanja hrane. S projektom ga je, otkrio nam je Tivanovac, upoznala mentorica Nataša Vinković, a hoće li mu nagrada biti i motivacija za nastavak školovanja u tom smjeru – kaže da je sve moguće. “Plan mi je Akademija likovnih umjetnosti i smjer Animacija i novi mediji. Priznanje mi je dodatno ohrabrenje za nastavak rada na ovom i s njime povezanim područjima. Ovo je prvi put da sam dio ovakvog projekta jer inače baš i nemam priliku sudjelovati na nečem sličnom”, poručio je.
Odaziv na natjecanje za grafičko rješenje projekta bio je iznad očekivanja, istaknula je Biljana Borzan. Veseli je, kaže, razvijena svijest kod mladih o problemu prevelikog bacanja i nedostatnog doniranja hrane u Hrvatskoj. Na grafički natječaj se javio veliki broj učenika i studenata s predivnim rješenjima i bilo je vrlo teško odlučiti koji je među njima najbolji, dodala je. Mirkov se dizajn istaknuo, saznali smo, jer na vrlo efektan i jednostavan način spaja darivanje i hranu. Spomenula je i da je edukacija mjera koja je u Danskoj polučila odlične rezultate po pitanju smanjenja bacanja hrane i upravo zato u sljedećoj godini planira nove aktivnosti usmjerene prema mladima. Što se tiče ideje Najdonatora, Biljana Borzan je pojasnila kako je želja bila pokazati da postoje tvrtke koje su izrazito humanitarno angažibio rane te da se o njime među javnošću proširi glas. “Zadovoljni smo činjenicom da se u prošloj godini ukupno doniralo hrane u vrijednosti nešto manje od 11 milijuna kuna. Radi se o povećanju u odnosu na 2016., no jasno je da samo oslobađanje donacija plaćanja PDVa nije dovoljno da se doniranje hrane značajno poveća. Upravo zato sam s Mrežom hrane pokrenula Najdonatora, da se motiviraju donatori i da se govori o ovoj temi”, kazala je Borzan. Ističe i da godišnje u EU na otpadu završi oko 88 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj 400 tisuća tona. Prema istraživanju FUSIONS čak 53 posto bačene hrane u EU dolazi iz kućanstava, što govori u prilog tome da su naše potrošačke navike jedan od glavnih uzroka problema. Računa se, k tome, da godišnja šteta iznosi 143 milijarde eura, od čega na domaćinstva otpada 98 milijardi eura.
“Glavna razlika i možda najveća prepreka značajnom povećanju doniranja hrane u Hrvatskoj je neopremljenost posredničkih organizacija. Donacije često nema tko preuzeti, prevesti i adekvatno skladištiti i to odvraća donatore. EU Fond za pomoć potrebitima (FEAD) jednim dijelom može sufinancirati te aktivnosti”, poručila je Biljana Borzan.