POTONUĆE LIRE DOVELO TURSKU NA RUB FINANCIJSKOG SLOMA
Rapidni pad Turska valuta prošlog tjedna izgubila pet posto, najviše od krize 2008.
Potonuće lire izazvala je zabrinutost zbog visoke inflacije, ali i očekivanja da će političari određivati monetarnu politiku
Turska središnja banka gotovo očajnički pokušava zaustaviti potonuće vrijednosti lire što je zemlju uoči predsjedničkih izbora dovelo na rub financijske, a možda i ekonomske krize. Nakon što je u srijedu opet podigla kamatnu stopu, u petak je središnja banka objavila da će dopustiti izvoznicima da kredite denominirane u dolaru otplaćuju u domaćoj valuti po tečaju od 4,2 lire za dolar.
Banka čini što može
U petak je tržišni tečaj iznosio 4,74 lire. Prošloga tjedna turska je valuta doživjela potonuće od pet posto što je najveći tjedni pad vrijednosti od početka globalne financijske krize 2008. godine kada je u četiri tjedna potonula 30 posto. Od početka ove godine lira u odnosu na dolar vrijedi petinu manje i među najlošijim je valutama po tom pitanju među rastućim državama. Razlog rapidnog pada vrijednosti treba tražiti s jedne strane u odljevu kapitala iz rastućih država u SAD zbog povećanja kamatnih stopa, a s druge strane u strahovanjima da su kamatne stope turske središnje banke preniske s obzirom na rastuću inflaciju i veliku razliku vrijednosti uvoza i izvoza, iznad pet posto BDPa.
Inflacija je već sada na 11 posto, a pad vrijednosti lire dodatno gura cijene prema gore. Naime, posljednji službeni statistički podaci za ožujak pokazuju da je Turska u tom mjesecu uvezla robe za 21,4 milijarde dolara što je 5,8 milijardi dolara više od vrijednosti izvoza. Sve manja vrijednost lire poskupljuje uvoz, a što se pak prelijeva na krajnje potrošače. Središnja banka čini što može, pa je u srijedu izvanredno podigla kamatnu stopu s 13,5 na 16,5 posto. Međutim, taj je potez prošao bez efekta na valutnim tržištima.
U Oxford Economicsu su istaknuli kako je izvanredno podizanje kamata imalo minimalan efekt te dodali kako početkom lipnja očekuju novo podizanje na 19,5 posto. Međutim, ne treba zanemariti ni utjecaj politike na potonuće valute. To se najjasnije vidjelo prije desetak dana kada je predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao kako želi veću kontrolu nad politikom kamatnih stopa.
Još svježi komentari
Kamatne stope Erdogan je nazvao “majkom i ocem svih zala” jer želi jeftinije kredite za poticanje gospodarstva. Tržište je njegovu najavu ozbiljno shvatilo s obzirom da je favorit na izborima 24. lipnja. Vjerojatno vidjevši kakvu je štetu učinio tom izjavom, Erdogan je u srijedu objavio kako je “Turska država koja poštuje sva pravila slobodnog tržišta i institucije”. Najavio je i da će njegova vlada naglasak staviti na financijsku stabilnost, smanjenje manjka tekućeg računa platne bilance i nižu inflaciju.
“Erdoganovi raniji komentari još su svježi u glavama ulagača i tamošnji lideri morat će smanjiti zabrinutost da će političari određivati monetarnu politiku”, izjavio je za CNN Per Hammarlund, analitičar švedske banke SEB. U svoju valutu sve manje vjeruju i sami Turci. Podaci središnje banke pokazuju da je krajem prošloga tjedna udjel štednje u stranoj valuti dosegao 42 posto. Prije osam godina taj je udjel iznosio manje od 30 posto.
TURCI SVE MANJE VJERUJU U LIRU, PA JE UDJEL ŠTEDNJE U STRANOJ VALUTI PORASTAO NA 42%