Poslovni Dnevnik

Hrvatske tvrtke spremne za PVC ograničenj­a u EU

Održivi razvoj Većina otpadne plastike na kraju završi u svjetskim morima

- DARKO BIČAK

Održivi razvoj Većina otpadne plastike završi u svjetskim morima

Hrvatska ima snažan plastičars­ki sektor koji veže 700-injak poduzetnik­a s 8500 zaposlenih i izvozom vrijednim 707 mil. eura

Europska komisija sve više pooštrava regulativu vezanu uz proizvodnj­i i uporabu plastike u širokoj potrošnji. I dok su njihova nastojanja dosad bila vezana uz jednokratn­e vrećice, sada se krenulo radikalnij­e s prijedlogo­m za zabranu niza jednokratn­ih plastičnih proizvoda poput čaša, slamki, boca, tanjura i sličnog, a za ostale PVC proizvode treba strože regulirati životni vijek i reciklažu.

Kružno gospodarst­vo

Iz Udruženja plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarsk­oj komori poručuju da podržavaju EU strategiju plastike u kružnom gospodarst­vu. “Industrija plastike je infrastruk­turna djelatnost koja u svijetu, Europi pa i u Hrvatskoj bilježi kontinuira­ni rast. Ova strategija je prilika za razvoj novih tehnologij­a i povećanje konkurentn­osti čitavog sektora”, kažu u Udruženju. Konkretno, u Hrvatskoj ovaj segment veže oko 700 tvrtki s 8500 zaposlenih, a samo njihov izvoz je lani iznosio 707 milijuna eura. U riječkoj tvrtki MiPlast, koja je jedan od europskih lidera u razvoju ekološke bio- plastike za što su i od EU-a dobili gotovo šest milijuna eura, kažu da ove EU direktive vide pozitivno jer su one temeljene na znanstveni­m činjenicam­a te su odraz vremena u kojem živimo.

“Konačno se ozbiljno počinje raditi po pitanju plastike te ova direktiva može potaknuti investicij­e u istraživan­je i razvoj novih materijala i tehnologij­a koji su “prilagodlj­iviji” i /ili prigodniji modernom i brzom načinu života. Mislim da je svima dosta konvencion­alne odnosno fosilne plastike te da je vrijeme da ozbiljno razmotrimo i alternativ­ne i održive opcije. Ovim tempom 2035. će biti više plastike nego riba u morima, te ako sada ne poduz- memo određene mjere bojim se da će biti kasno”, kaže Filip Miketa, voditelj istraživan­ja u MiPlastu.

'Vidljivi kraj života'

Dodaje da se oni konkretno vesele svakoj novoj direktivi koja je usmjerena zaštiti okoliša i budućnosti. “Moramo biti svjesni da će plastika, filmovi, pakiranja i vrećice uvijek postojati, samo je pitanje porijekla te plastike te još važnije “end of life” scenarija za svaki proizvod. Moram napomenuti da svi proizvodi koje razvijamo u okviru naših projekata imaju čisti i vidljivi kraj života kroz organsko, ali i mehaničko recikliran­je”, ističe Miketa.

U varaždinsk­om Bomark Paku, koji je jedan od najvećih proizvođač­a ambalažne folije u regiji, ističu da se njihova tehnologij­a bazira na polietilen­u (PE), a ne na polivinil kloridu (PVC) tako da se njih zapravo nova direktiva ne dotiče.

OVIM TEMPOM 2035. ĆE BITI VIŠE PLASTIKE NEGO RIBA U MORU, TE AKO SADA NE PODUZMEMO NEŠTO, BOJIMO SE DA ĆE BITI KASNO, KAŽU U RIJEČKOM MI-PLASTU

 ?? FOTOLIA ?? Europska komisija želi zabraniti veliki broj jednokratn­ih PVC proizvoda
FOTOLIA Europska komisija želi zabraniti veliki broj jednokratn­ih PVC proizvoda

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia