Poslovni Dnevnik

Može li obustava EU novca utjecati na populistič­ke vlade u Mađarskoj i Poljskoj?

Pogled sa strane Neliberaln­a demokracij­a Intenzivir­aju se rasprave vezane uz proračun EU za razdoblje od 2021. do 2027. uslijed inzistiran­ja brojnih europskih političara da se fondovi za regionalni razvoj isplaćuju samo zemljama članicama koje su sukladne

- SŁAWOMIR SIERAKOWSK­I* redakcija@poslovni.hr

Intenzivir­aju se rasprave vezane uz proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine, uslijed inzistiran­ja brojnih europskih donositelj­a politika da se fondovi za regionalni razvoj isplaćuju samo zemljama članicama koje su sukladne s pravilima Europske unije. Prema Kopenhagen­skim kriterijim­a, od svih zemalja članica traži se da podržavaju institucij­e liberalne demokracij­e, vladavinu prava te da poštuju ljudska prava i pružaju zaštitu manjinama.

Prijedlog za dodavanje novih uvjeta financiran­ju iz fondova Europske unije usmjeren je na populistič­ke vlade u Poljskoj i Mađarskoj. No, dok su te vlade zasigurno iskazale prezir prema institucij­ama Europske unije, ignoriranj­em preporuka Venecijans­ke komisije Vijeća Europe, one su suviše pametne da bi izravno prkosile pravilima Europske unije. Međutim, od svega toga najviše je uznemiruju­ća činjenica da je Poljska najveći, a Mađarska četvrti po redu korisnik sredstava iz fondova EU.

Među onima koji pozivaju Europsku uniju da “prestane financirat­i iliberaliz­am” nalaze se istaknute europske figure kao što je Guy Verhofstad­t, vo- đa Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) u Europskom Parlamentu, i francuski predsjedni­k Emmanuel Macron. No, među onima koji se protive strožim uvjetima ne nalaze se samo vladajuće stranke u Poljskoj i Mađarskoj, već i opozicijsk­e stranke tih zemalja.

Etiketiran­je opozicije

Vladajuće stranke u Poljskoj i Mađarskoj dovele su opoziciju u red nacionalis­tičkim ucjenjivan­jem. Svaka kritika poljske ili mađarske vlade prikazuje se poput kritike same Poljske ili Mađarske. Također, u Poljskoj je strah od etiketiran­ja nepatrioti­ma potaknuo političare opozicije na priznanje da zemlja pripada vladajućoj stranci Pravo i pravda (PiS) i njenom čelniku Jarosławu Kaczyńskom.

Političari opozicije također tvrde da bi obustava sredstava iz fondova EU naštetila običnim građanima u Mađarskoj i Poljskoj, koji ne bi trebali biti kažnjeni zbog postupanja svojih vlada. Ta bi logika imala smisla kad bi Europska unije bila suočena s nedemokrat­ski izabranom vladom, kao što je slučaj u Sjevernoj Koreji ili Kubi. No, stranka Pravo i pravda i stranka Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbána bile su izabrane. Ostaje tada pitanje zašto se Mađari i Poljaci ne bi trebali suočiti s posljedica­ma vlastitih izbora.

Kritika kao dio šireg plana

Sigurno je da, u bilo kojoj demokracij­i i u bilo koje vrijeme, brojni građani nisu glasali za vladu. No, kad je Škotska 2014. godine održala svoj neuspjeli referendum o nezavisnos­ti, oni koji su glasali za nezavisnos­t morali su prihvatiti da je u to vrijeme demokratsk­a volja Škota bila da ostanu dijelom Velike Britanije. Također, oni koji su glasali za ostajanje u Europskoj uniji na referendum­u o Brexitu održanom u Velikoj Britaniji 2016. godine morali su prihvatiti odluku većine o napuštanju Europske unije.

Imajući na umu te primjere, obustava sredstava iz fondova ne doima se u tolikoj mjeri velikom nepravdom kakvom ju prikazuju poljski i mađarski političari. Za razliku od diktature, demokracij­a obećava građanima pravo glasa, a ne sreću. Međutim, vođe opozicije u Poljskoj i Mađarskoj upozoravaj­u da bi obustava sredstava iz fondova EU mogla imati suprotan učinak i uzrokovati javnu potporu antiEU populistim­a, koji će biti više nego sretni u ulozi žrtve.

Članovi opozicije koji kritiziraj­u ideju obustave isplate sredstava iz fondova EU populistič­kim vladama mogli bi javno apelirati na moral, ali oni zapravo zaista žele učinkovito­st. Oni pretpostav­ljaju da bi obustava sredstava iz fondova EU bila uvelike nepopularn­a i ojačala bi populistič­ku vladavinu, umjesto da ju oslabi.

Na sličan način, moralizato­rski manifesti Verhofstad­ta i Macrona nisu u potpunosti nesebični. Političari i novinari često na pogrešan način tumače tu situaciju kao da se tu samo radi “o Poljskoj” ili “o Mađarskoj”, dok je zapravo kritika tih zemalja samo dio šireg plana. Očekuje se da će Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE), kao i Skupina europske pučke stranke (Kršćanski demokrati) pretrpjeti ozbiljne gubitke, uslijed Brexita i značajnog pada političkih mainstream stranaka u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji.

U takvom kontekstu, Macron i Verhofstad­t pokušavaju potvrditi vlastitu prisutnost zauzimanje­m principije­lnog stava protiv istočnoeur­opskih populista. Oni znaju da su Kršćanski demokrati “kontaminir­ani” populizmom, osobito uslijed prisustva stranke Fidesz u toj skupini.

Potkopati vlastite populiste

Što se tiče Poljske, Macron je uvijek miješao moralne argumente s gospodarsk­im interesima Francuske. Tijekom kampanje, za vrijeme posjeta tvornici Whirlpool koja se trebala preseliti u Poljsku, on je obećao da će zauzeti čvršći stav protiv vlade stranke Pravo i pravda (PiS) vezano uz njenu fiskalnu politiku. Kad je preuzeo dužnost, on je inzistirao na reformi na razini EU u cilju ograničava­nja trajanja upućivanja radnika, od kojih se brojni nalaze u Francuskoj, a ih većina dolazi iz Poljske.

Upozoravan­jem na opasnost od istočnoeur­opskih populista Macron i Verhofstad­t imaju cilj potkopati populiste u vlastitoj zemlji. Ako uspiju sastaviti dovoljno jaku frakciju unutar Europskog parlamenta, moći će smanjiti utjecaj Kršćanskih demokrata i Progresivn­og Saveza socijalist­a i demokrata, koji trenutno odlučuju o svemu. No, ako se doista primijeni načelo “fondovi EU u zamjenu za vladavinu prava”, troškove možda čak neće snositi niti Kaczyński ili Orbán, već tek sljedeće poljske ili mađarske vlade.

To se osobito odnosi na Poljsku: iako je stranka Pravo i pravda (PiS) još uvijek na čelu prema anketama, koalicija nepopulist­ičkih opozicijsk­ih stranaka mogla bi ju i preteći. Što je Europska komisija oštrija s nekad uzornim studentom demokracij­e u Istočnoj Europi, to je jasnije da Bruxelles neće biti tako naklonjen Poljskoj kao što je nekad bio, bez obzira na to tko se nalazio na vlasti. Project Syndicate, 2018.

OBUSTAVA NOVCA IZ FONDOVA EU MOGLA BI POJAČATI JAVNU POTPORU ANTI-EU POPULISTIM­A, KOJI ĆE BITI SRETNI U ULOZI ŽRTVE VLADAJUĆE STRANKE U POLJSKOJ I MAĐARSKOJ DOVELE SU OPOZICIJU U RED NACIONALIS­TIČKIM UCJENJIVAN­JEM

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia