Teška artiljerija
Nagodba ‘na grani’: podnesci sudu Adrisa, Agrama i Francka
Ostaje vidjeti što će biti rezultat razgovora Plenkovića i šefa Adrisa, kao i je li Agram iz opreza ostao pri podnesku
Vijest da su članovi Privremenog vjerovnikog vijeća i neki veliki vjerovnici postigli dogovor o nagodbi osiguravši joj dvotrećinsku podršku potkraj prošlog tjedna medijski je mahom interpretirana kao gotova stvar. Izvanredni povjerenik Fabris Peruško rekao je, doduše, da su na tom putu još tri prepreke Adris, Alca i Agram ali da se s još vode zasebni razgovori. No, na nacrt nagodbe na Trgovačkom sudu u petak su osvanula tri podneska, među kojima i Adrisov i Agramov.
Treći je uputio Franck, jedan od najvećih domaćih vjerovnika. On se ne spominje među preprekama i pregovorima jer su u ovoj fazi oni rezervirani za “strateška” osporavanja (jamstva i obveznice) koja su ponajprije važna najutjecajnijem vjerovničkom dvojcu, Sberbanku i Knightheadu.
A upravo novi oštri podnesci navodno su i razlog zašto je premijer Andrej Plenković već u petak na razgovor u Vladu pozvao prvog čovjeka Adris grupe Antu Vlahovića. U potvrdi tog sastanka iz ureda premijera povod su, dakako, objasnili uopćenije: premijer se želio izravno informirati o poziciji Adris grupe u procesu sklapanja nagodbe.
Što će uslijediti kao rezultat tog susreta, ostaje vidjeti. A kako je među podnescima i onaj Agram grupe, u ime koje je Dubravko Grgić u četvrtak izrazio spremnost na dogovor i pristupanje nagodbi, tek će se pokazati i zašto Agram (zasad) nije povukao svoje “pismo” TSu. U njegovu slučaju to može biti iz predostrožnosti; karta koja se ne povlači dok nema potpisa na ispregovarano.
Kako bilo, i u novom setu podnesaka iznose se krupni upitnici oko (ne)jednakopravnosti vjerovnika, “nezakonitih i štetnih rješenja” u nacrtu nagodbe koja “kao takva, predstavlja novi sistemski rizik”. Među ostalim, traži se nadzor nad radom povjerenika uz inzistiranje na izvješćima i podacima koji su već otprije traženi, ali se povjerenik pokazao kao “uporni recidivist” u kršenju naloga suda. Pravno intrigantni su i zahtjevi vezani uz informacije o imateljima obveznica, te o plaćanjima i kriterijima po kojima su ona obavljana. Ništa manje intriga ne vuče ni izbor nizozemske zaklade na vrhu piramide novog Agrokora, što prema jednom od podnesaka nameće i pitanje nadzora provedbe nagodbe. Sve u svemu, nagodba je ipak još na grani.