Izblijedila izreka ‘zadužuj se u valuti u kojoj zarađuješ’
burze
HUB Analize U prva četiri mjeseca skok kreditiranja, posebno uz valutnu klauzulu
Kod stambenih kredita plasmani uz valutnu klauzulu skočili su 55 posto, dok su kunski pali 21 posto
Početak godine donio je opipljivi oporavak kreditiranja, kako stanovništva, tako i poduzeća, a zaduživanje u stranoj valuti opet je vrlo popularno. Kako se navodi u analizi Hrvatske udruge banaka (HUB) objavljenoj u petak, nakon što je kriza u Agrokoru prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika i ponašanje na strani ponude, u ovoj je godini primjetno otpuštanje privremeno zapetih kočnica u oba segmenta privatnog kreditiranja i u poslovima s poduzećima i u poslovima sa stanovništvom.
Dva razloga
Bruto iznos novoodobrenih stambenih kredita u prva četiri mjeseca ove godine povećan je za gotovo 15 posto na 3,4 milijarde kuna. Rast je posebno izražen kod kredita s valutnom klauzulom koji su skočili 55 posto na 2,17 milijardi kuna, dok je iznos odobrenih kredita u kunama smanjen više od 21 posto na 1,21 milijardu kuna.
U HUBu taj trend pripisuju dvama razlozima. “Građani na strani potražnje očito sve jače reagiraju na razlike u kamatnim stopama koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati (i sada su osjetno ispod četiri posto na razinama koje su usporedive sa zemljama euro područja). Javna komuni- kacija o perspektivi uvođenja eura, kao i očekivanje aprecijacije kune u ovo doba godine vjerojatno su igrali ulogu”, navodi se u analizi.
Kod kredita za ostale namjene čiji je rast inače brži nego kod stambenih kredita (gotovo 30 posto) kunski krediti i dalje rastu, premda sporije nego krediti s valutnom klauzulom. Da pojačano zaduživanje u stranoj valuti nije primjetno samo kod stanovništva svjedoči i podatak da u segmentu kreditiranja poduzeća dolazi do postupne zamjene kunskih kredita onima s valutnom klauzulom, osobito u segmentu većih kredita preko 7,5 milijuna kuna. “U isto vrijeme, ohrabruje nastavak rasta u segmentu malih kredita do dva milijuna kuna po stopi od šest posto gdje se također sav rast objašnjava kreditima s valutnom klauzulom”, navode u HUBu.
Veća dobit iz većeg posla
“Slično kao kod kreditiranja stanovništva, u segmentu kreditiranja poduzeća kreditni je sustav na strani ponude dotaknuo limite kunskih izvora, osobito za dugoročne kredite”, ocjenjuje se u analizi.
Brz oporavak novih poslova otvara mogućnost za smanjenje kamatne marže. Njen godišnji pomični prosjek smanjio se s 2,87 postotnih bodova u zadnjem tromjesečju 2017. na 2,83 u prvom tromjesečju ove godine.
“Kreditna ekspanzija u sprezi s jačanjem potražnje i konkurencije dovodi do smanjenja kamatne marže. U takvim uvjetima rast dobiti banaka može proizaći samo iz povećanog volumena posla”, smatraju u udruzi banaka.