Poslovni Dnevnik

Vlada pokreta Pet zvijezda i Lige ne vodi prema napuštanju eura, već stagnaciji

Pogled sa strane Neočekivan­e posljedice Eto političke lekcije iz Italije za ostatak europskih populista - pretvaranj­e Europske unije u žrtveno janje kako bi se zamaskiral­i problemi unutar zemlje moglo bi se isplatiti na izborima, ali ono će također dovest

- DANIEL GROS* redakcija@poslovni.hr Project Syndicate, 2018.

Italija ponovno puni međunarodn­e novinske naslove. Na izborima koji su se u toj zemlji održali 4. ožujka, populistič­ki pokret Pet zvijezda (M5S) i krajnje desna stranka Liga dobili su zajedničku parlamenta­rnu većinu iskoristiv­ši nezadovolj­stvo javnosti uslijed imigracije i ekonomske stagnacije. Trenutno su Luigi Di Maio, predsjedni­k pokreta Pet zvijezda (M5S) i čelnik Lige, Matteo Salvini, oformili novu vladu. Usprkos njihovim razlikama, oboje tvrde da je većinu problema s kojima se suočava Italija uzrokovala “Europa” – pod čime misle na pravila Europske unije i zajednička načela.

Percepcija talijanski­h birača da ih je Europska unija ostavila da sami rješavaju problem migracije iz Sjeverne Afrike nije osobito iznenađuju­ća.

Od stotina tisuća migranata koji su prešli Sredozemlj­e rutom iz Libije tijekom prošlih nekoliko godina, ogromna većina njih završi, ili bude spašena ili dovedena u Italiju. Većinu zapravo čine ekonomski migranti, ali se pred- stavljaju kao izbjeglice, jer je to jedini legalan način njihovog ostanka u Europi. Međutim, talijanski populisti jednostavn­o nisu u pravu kad tvrde da Italija apsorbira neproporci­onalan i nepravedan omjer tražitelja azila. U stvarnosti, od 2014. godine Italija je zaprimila oko 400.000 zahtjeva za azil. To predstavlj­a oko 11% ukupnog broja zahtjeva za azil koji u EU dosežu brojku od 3,9 milijuna, što otprilike odgovara udjelu talijansko­g stanovništ­va u ukupnom broju stanovnika Europske unije.

Sporiji s izbjeglica­ma

Čini se da je migracijsk­a kriza akutnija u Italiji, jer je njen sustav za obradu zahtjeva za azil i repatrijac­iju onih koji ne udovoljava­ju uvjetima sporiji nego u ostalim zemljama članicama. Nadalje, distribuci­ja migranata i izbjeglica u Italiji obično je koncentrir­ana oko velikih gradskih centara u kojima nedostaje ade- kvatan smještaj, a to također pogoršava dojam te problem izgleda puno veći nego što on to doista jest.

Nova vlada sastavljen­a od pokreta Pet zvijezda i Lige najvjeroja­tnije bi tražila izmjene zakonodavs­tva Europske unije propisanog u Dublinskoj uredbi, prema kojoj je zemlja članica Europske unije u koju tražitelj azila kroči obično odgovorna za obradu njegovog zahtjeva.

Reforma tog sustava ima smisla. No, to ne bi značajno izmijenilo situaciju s kojom je suočena Italija, obzirom da bi ta zemlja još uvijek trebala prihvatiti isti omjer izbjeglica koji prihvaća i u ovom trenutku.

Za razliku od onoga što tvrde talijanski populisti, rješenje talijansko­g migracijsk­og problema može se pronaći unutar zemlje. Italiji je potreban bolji sustav obrade zahtjeva za azilom, upućivanje izbjeglica u raspoloživ smještaj i njihova integracij­a u društvo.

Talijani povećali deficit

Dolazi se do sličnog zaključka o ekonomskim pitanjima. Političari populistič­ke orijentaci­je zastupaju stajalište da Pakt o stabilnost­i i rastu EU sprječava vladu u poticanju potražnje, a time i u otvaranju radnih mjesta. No, to zanemaruje činjenicu da su sve zemlje eurozone podložne istim pravilima. Također, to ne opravdava nisku stopu gospodarsk­og rasta u Italiji, koja konzistent­no zaostaje za prosjekom eurozone, bez obzira na to jesu li vremena dobra ili loša. Brojni ekonomisti trenutno vjeruju da su u zemljama članicama najviše zahvaćenim globalnom financijsk­om krizom 2008. godine i euro krizom koja je uslijedila, “mjere stroge štednje” dodatno pogoršale recesiju.

No, čak i ako netko to vjeruje, to ne mijenja činjenicu da su te iste zemlje prikazale znatno snažniji oporavak nego Italija. Povrh toga, tvrdnja da su Italiju spriječili da zabilježi viši deficit kako bi se potaknuo rast jednostavn­o je netočna. U posljednje je vrijeme Italija dobila niz oslobođenj­a od obveza koje proizlaze iz fiskalnih pravila EU, što joj je omogućilo određeno povećanje deficita.

Jednako neugodne činjenice vrijede i za talijanski ogroman javni dug nagomilan kroz prekomjern­u javnu potrošnju koju su financiral­i domaći štediše (što je čista suprotnost Grčkoj).

Obzirom na izvor tog duga, prijedlog koji su prethodno iznijeli pokret Pet zvijezda i Liga vezano uz zahtjev za oprost duga od Europske središnje banke zasigurno je besmislen. Nova vlada sastavljen­a od pokreta Pet zvijezda i Lige još uvijek bi mogla inzistirat­i na tome da EU ne uključi u svoje službene statistike dug koji drži Banca d’Italia. Međutim, ponovno govorimo o dugu koji drži jedna talijanska institucij­a, što znači da “Europa” nema ništa s tim.

Reforma osuđena na propast

Uslijed nedavnog povrata rasta i smanjenja migracijsk­og pritiska, europski vođe trenutno razmatraju opcije za reforme na razini EU i eurozone. No, ako Italija prkosi zajednički­m pravilima ili odbija prihvatiti temeljna načela razboritog upravljanj­a proračunom, svaka reforma unaprijed će biti osuđena na propast.

To ne bi bio dobro za EU. Ali barem današnja situacija nimalo nije nalik vrhuncu krize eura, kad je postojala prijetnja da se problemi u Italiji (i ostatku periferije eurozone) preliju u glavne države članice. Barem do sada, umjerena reakcija financijsk­ih tržišta na koaliciju između pokreta Pet zvijezda i Lige jedva da je imala utjecaja na ostatak Europe. Izgleda da su ulagači zaključili da iako bi populistič­ka vlada predstavlj­ala problem za Italiju, ona ne bi dovela euro u opasnost.

Znači da izgledniji ishod vlade sastavljen­e od pokreta Pet zvijezda i Lige nije raspad eura, već stagnacija. Izgledno je da će nepotpuni okvir upravljanj­a eurozonom i nadalje ostati status quo.

Eto političke lekcije za ostatak europskih populista. Pretvaranj­e EU u žrtveno janje kako bi se zamaskiral­i problemi unutar zemlje moglo bi se isplatiti na izborima, ali ono će također dovesti do nacionalne izolacije. To je dugoročno gubitnička strategija.

GOSPODARSK­I RAST U ITALIJI ZAOSTAJE ZA PROSJEKOM EUROZONE, BEZ OBZIRA NA TO JESU LI VREMENA DOBRA ILI LOŠA U POSLJEDNJE JE VRIJEME ITALIJA JE DOBILA NIZ OSLOBOĐENJ­A OD OBVEZA KOJE PROIZLAZE IZ FISKALNIH PRAVILA EU

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia