POTICANJE PODUZETNIŠTVA EU NOVAC ODLIČNA PRILIKA ZA VIŠE POSLOVA
Zapošljavanje i EU fondovi Za poticanje poduzetništva 1,8 milijarde kuna od čega za zapošljavanje ide 33 posto
U zadnje vrijeme stavljeno je na raspolaganje 24 milijarde kuna, naglasio je državni tajnik Velimir Žunac iz ministarstva
Urazdoblju od 2015 do 2017., čak 80 posto javnih investicija u RH financiralo se sredstvima iz fondova EU.
Donedavna su se čule opravdane kritike da se ti fondovi ne koriste u dovoljnoj mjeri, no zadnjih godinu i pol mi radimo na tome da se stanje popravi, u zadnje vrijeme stavljeno je na raspolaganje 24 milijarde kuna. Manifestaciju Regionalni dani EU fondova organiziramo kako bi proširili spoznaje o mogućnostima korištenja tih fondova. Potencijalno su njihovi korisnici brojni, od udruga do malih i srednjih tvrtki, obrtnika, OPGova ili pak velikih projekata, a ideja je da se još više uključi, istaknuo je Velimir Žunac, državni tajnik u ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, na manifestaciji Regionalni dani EU fondova održanoj u srijedu u zagorskom Ivancu.
“Mnoge jedinice lokalne samouprave dobile su priliku nakon pristupanja EU, puno općina i gradova prepoznalo je tu mogućnost i dobro su se pripremili, imamo tri do deset puta više prijavitelja na svaki natječaj. Moramo početi strateški promišljati, a ne uvijek djelovati ad hoc. Želimo inovativnu i uključeniju Hrvatsku”, rekao je Žunac na panel diskusiji pod naslovom Kako poboljšati tržište rada u RH uz pomoć EU fondova. Milorad Batinić, gradonačelnik Ivan- ca, rekao je kako je 2014. taj grad ustrojio Projektni ured u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, kao potpora poduzetnicima i projektima za Ivanec.
“Fokus je na privlačenju europskog novca, dosad je preko tog ureda prijavljeno preko 140 projekata. Do ulaska u EU, zbog toga što Ivanec ima preko 10.000 stanovnika bilo je ograničenja u povlačenju novca, a potom su nam se otvorile razne mogućnosti. Veseli me što smo dobili i 3,6 milijuna kuna direktnih potpora za poduzetnike. Kao lokalna samouprava imali smo niske prihode, no ojačali smo gospodarstvo. Očekujem od Vlade i gospodarstvenika suradnju, da se svojim idejama povučemo što više europskog novca. To je prilika koje ne smijemo propustiti jer vlastitog novca nemamo dovoljno”, rekao je Batinić. Davorko Vidović iz HGK detektirao je dva problema – europske fondove i tržište rada. “Problem u fondovima je ako ih ne znaš koristiti. Nama je na dispoziciji 2,6 milijarde kuna, tako da novac nije problem. Problem je nedostatak ljudi s potrebnim znanjima i vještinama da zadovolje poslodavce. Zato povećavamo kvote za strance, došli smo do 35.600 uvoznih, prije su nam trebali samo u turizmu i ugostiteljstvo a sada radnike traže svi sektori. Pravi problem je što RH ima treću najnižu stopu zaposlenosti i aktivnosti u EU, te svaki drugi čovjek radi ili traži posao. Između 55 i 65 godina starosti tek je trećina ljudi zaposlena. Mi još uvijek imamo prostora, zasad nam ne trebaju sirijski radnici”, rekao je Vidović.
Josip Šumečki iz obućarske tvrtke Fine’sa Consors zamjerio je što se “milijarde bacaju u brodogradnju, donedavna su horizontalne potpore umjesto kod nas završile u Varteksu i Borovu, od tih 900 milijuna kuna oko 90 posto bačeno je u vjetar.
Uz ovakvo školstvo ne možete dobiti čovjeka za obućarstvo, pa problem s radnom snagom rješavamo tako što ju krademo drugima, jer ljudi više ne žele raditi u tvrtkama kao što je Koka. Srećom radimo za uređena zapadna tržišta, tamo je sve puno jednostavnije, država ti pomaže. Kažeš što treba i oni ti to osiguraju i tome služi država, a na da prate kasniš li dva danas s nekim certifikatom koji moraš stalno mijenjati. Trebamo 400 ljudi god u tekstilu i obući a školstvo nam ne daje niti jednog”.
Vesna Jakopec, predstavnica ministarstva rada i mirovinskog sustava, informirala je nazočne o operativnim programima za poticanje poduzetništva i 1.850 milijarde kuna za alokaciju sredstava, od čega za zapošljavanje ide 33 posto.
“Važan instrument je aktivna politika zapošljavanja, a naročito ranjivih skupina kao što su mladi, žene, dugotrajno nezaposleni, njih treba zaposliti kroz individualizirani pristup. Postoji cijeli niz projekata za te skupine, a pojedinačni iznos za samozapošljavanje podignut je na 55.000 kuna.
Milica Jovanović (HUP) rekla je da su reforme prespore i rezultate će pokazati tek u budućnosti. “Podržavamo mjere kakve se sada provode, ali trebamo i kratkoročne mjere”, rekla je.
OČEKUJEM OD VLADE I GOSPODARSTVENIKA SURADNJU, DA SA SVOJIM IDEJAMA POVUČEMO ŠTO VIŠE EUROPSKOG NOVCA. TO JE PRILIKA KOJU NE SMIJEMO PROPUSTITI, KAŽE BATINIĆ