Malo i srednje poduzetništvo
Izvozni prvak iz Labina raste na 100 radnika i 100 mil. eura prihoda
Labinska tvrtka MCZ za proizvodnju peći i kotlova na pelete na 13. godišnjoj konvenciji hrvatskih izvoznika, koju je udruga Hrvatski izvoznici organizirala sredinom lipnja u Zagrebu, proglašena je najboljom u kategoriji malog i mikro izvoznika. Za MCZ to je ujedno i drugi Zlatni ključ koji su osvojili, pri čemu je zanimljiv i podatak da su te dvije nagrade izborili uzastopno. Inače, matična kompanija MCZa, MCZ Group SpA, dolazi iz talijanskog Pordenonea i europski je lider u proizvodnji sustava grijanja na pelete. Poslovnu jedinicu u labinskoj poduzetničkoj zoni Vinež otvorili su 2013. godine, a ranijih su godina s kooperantima sa šireg područja Labina surađivali još od početka 2000.ih. U razgo- voru s direktorom labinskog MCZa Kristianom Krpanom saznali smo da je tadašnja gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Tuliom Demetlikom uvelike pomogla da se navedena talijanska investicija realizira baš u Labinu.
POMOĆ LOKALNIH VLASTI
Demetlika je za svog mandata nerijetko naglašavao da Labin želi pretvoriti u grad prijatelj gospodarstvenika, a to je bila ruka pomoći koja je MCZu i omogućila da u Labinu pokrene proizvodnju, naglasio je Krpan. Iz tog pitoresknog istarskog i nekoć rudarskog gradića danas tako MCZove peći i kotlovi odlaze u 40ak zemalja svijeta, a u proizvodna sredstva i nekretnine od 2013. naovamo uloženo je više od šest milijuna eura. “Lokalna je zajednica uvelike pomogla u realizaciji ovog poduzetničkog pothvata, pružajući pri tome i konstantnu podršku u poslovanju. MCZ trenutno zapošljava 80ak radnika s tim da je 2017. godinu, osim zapošljavanja 20 novih radnika, obilježio i pomalo dramatičan rast proizvodnje te prihoda od 50 posto. Navedeno znači da su naši prihodi s 57 milijuna kuna iz 2016., u 2017. godini povećani na 85,5 milijuna kuna. Od većih aktivnosti u tijeku, izdvojili bismo drugi trogodišnji investicijski ciklus koji za cilj ima automatizaciju proizvodnje i povećanje proizvodnih kapaciteta, a čime će broj zaposlenih radnika narasti na 100 uz predviđen prihod od preko 100 milijuna kuna”, u razgovoru za
Poslovnidnevnik kazao je direktor MCZa. Početni procesi proizvodnje u Labinu odvijali su se na 3,6 tisuća kvadratnih metara koji su podrazumijevali proizvodnju u lakirnici te dvije linije montaže gotovog proizvoda, peći i kotlova na pelet. Nedugo nakon, započete su aktivnosti na prvoj fazi investicijskog ciklusa koji je sačinjavala gradnja nove proizvodne hale dodatne površine 2,7 tisuća kvadrata, gdje su danas smješteni pogoni savijanja lima i zavarivanja metalnih struktura peći i kotlova i ta je faza dovršena u drugoj polovici 2015. godine. Proi-
zvodni pogon MCZa u konačnici je opremljen najmodernijom tehnologijom za savijanje, zavarivanje i lakiranje lima te sastavljanje peći, uz poštovanje svih važećih regulativa zaštite okoliša i zaštite na radu, a od nedavno su uvodeći robotizaciju taj nivo podigli i za stepenicu više. Još od 90ih godina MCZ je bio među prvim tvrtkama na svijetu koje su pelete uvele kao gorivo za peći i kotlove vlastite proizvodnje, a radi se o jeftinom i po okoliš prihvatljivom energentu, pojasnio nam je još 2015. godine direktor Krpan. Tada je istaknuo da taj energent u varijanti MCZovih peći i kotlova postiže energetsku iskoristivost od više od 90 posto te je cjenovno gledano pelet i dalje je znatno jeftiniji od plina ili nafte, a u usporedbi s fosilnim gorivima i gotovo CO2 neutralan.
EKOLOŠKI PRIHVATLJIVO
Plastično rečeno, razina emisije CO2 se za obiteljsku kuću koja peć na naftu zamijeni sustavom na pelete u godini dana može smanjiti i do pet tona. MCZ je bio neizostavnim gostom i na Poslovnom uzletu, projektu Poslovnogdnevnika koji je iznjedrio istoimenu edukativnu manifestaciju koja se u Labinu organizirala nekoliko godina za redom. Jedan od glavnih razloga pokretanja proizvodnje MCZa 2013 godine na labinskom području, otkrio je Krpan na Uzletu ondje održanom u srpnju 2017., bio je ‘bazen’ postojeće radne snage. Tada je upozorio i da ne treba banalizirati tradicionalna znanja jer su proizvodne djelatnosti suočene upravo s njihovim deficitom, pa se taj bazen vrlo brzo prazni. Što se tiče strukture zaposlenika, kako ističe sugovornik, u Istri ne postoji nezaposlena osoba voljna raditi, ali poteškoća s pronalaskom adekvatne radne snage susretali su se i u MCZu. Profil radnika koji toj tvrtki treba podrazumijeva uglavnom zavarivače i operatere CNC strojeva te druge industrijske radnike, a da ostanu raditi za njih i dalje stimulira ih se dobrim primanjima, kaže Krpan.
‘LJUDI SU NAŠE NAJVEĆE BLAGO’
“U Hrvatskoj su ljudi naše najveće blago, jedini istinski resurs i vrijednost koju imamo. Posljednja ispitivanja među radnicima koji su potražili svoju sreću u nekim drugim zemljama pokazala su da ljudi ne odlaze vani samo trbuhom za kruhom kao što nam se prodaje jer su vani otišli mnogi koji su ovdje imali stalan posao i solidan život. To nam u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju predstavlja problem jer kako zadržati radnu snagu uz konstantan rast plaća i pritisak s tržišta rada, a da pri tom ostanemo konkurentni na vlastitom tržištu. Stalno tražimo nove modele stimulacije rada kako bi radnike potaknuli na što kvalitetniji rad i zadržali ih te imali ‘winwin’ situaciju za poslodavca i radnika. No mi idemo prema kraju, kao poslodavci više nemamo prostora. Nagrada koju smo dobili nije samo zato što smo veliki izvoznik nego i što nam je bilanca zdrava, pozitivna smo i nadasve efikasna firma te mi kao takvi dolazimo do kraja onoga što mi možemo učiniti. Država kroz nastavak fiskalne i ostalih reformi treba odraditi svoj dio posla i smanjiti nam trošak rada jer mi dalje ne možemo. Potrebno je smanjiti poreze i doprinose na plaće, odnosno ukupan trošak rada. To je naredni korak na kojem ova Vlada mora raditi. Sve što je bilo poduzeto na državnoj razini je kozmetičke prirode s obzirom na dubinu problema. Svako rasterećenje plaća i troška rada za MCZ neće imati nikakav financijski benefit jer će sva rasterećenja ići izravno u veća primanja radnika. To je ključno u ovom trenutku”, komentirao je Krpan. Dodatni problem u ovom dijelu priče, nastavlja, leži upravo u kvaliteti obrazovnog sustava, posebice strukovnog, pa i u MCZu svojim radnicima omogućavaju dodatno usavršavanje za i kroz rad. “Suočili smo se i s problemom obrazovanja i profila radne snage pa smo sami morali isplivati iz toga. Mi smo metaloprerađivači, a svega 50 posto zaposlenih radnika ima tehničku izobrazbu. Svi ostali su se osposobljavali u vlastitoj režiji ili uz našu pomoć jer smo ih osposobili za poslove na kojima rade. Profile, koji se danas smatraju baznim tipa CNC operatera nemoguće je pronaći, mi smo ih sami obučili i osposobili. Na razini Istre bi svakako trebalo odrediti koje ćemo kadrove razvijati. Županija je osnivač srednjih škola i mora reći koje ćemo kadrove obrazovati u skladu s potrebama gospodarstva, odrediti upisne kvote, dokinuti praksu odvojenog života obrazovnog i gospodarskog sustava. Gospodarstvenici ne nalaze na tržištu postojeće ni nove radnike koji izlaze iz srednjih škola, dakle nemamo adekvatnu radnu snagu za našu proizvodnju i budući razvoj i rast”, istaknuo je Krpan. K tome, MCZ je lani nabavio i počeo koristiti u proizvodnji svoj prvi robot za zavarivanje čeličnih struktura. Operater robota ne postoji u obrazovnom sustavu, a nije riječ o tehnologiji budućnosti, već o tehnologiji sadašnjosti potrebnoj ne za ekstremne dosege, već za preživljavanje. “Posljednjih godina svjedoci smo inflacije broja gimnazijalaca na uštrb strukovnih škola; zar je to zaista potreba hrvatskog društva i ekonomije? Mislim da nije”, zaključuje. Njihov primjer iz Labina još jedan je u nizu dokaza da se uspjeti može i van Zagreba, kako se inače obično zamjera da je u glavnom gradu uvijek lako započeti i održati posao, napomenuo je dodavši i da su na svom razvojnom putu oslonac imali i u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO). Što se očekivanja i planova za 2018. tiče, najavljuju stabilan, ali kontinuiran rast te ulaganja u infrastrukturu kao pretpostavku rasta u narednim godinama. Vrijeme će proći i u pripremama za godinu nakon, odnosno za stabilizaciju trenutno sjajnih poslovnih rezultata. “Skok prihoda za 50 posto nije rezultat samo snažnije prodaje, već i optimizacije troškova te proizvodnih procesa. K tome, s ponosnom možemo reći da smo i primjer poslovanja koji se kao dobra praksa proučava u Italiji”, rekao nam je na kraju razgovora Kristian Krpan.
GLOBALNO 500 RADNIKA
Inače, MCZ grupacija zapošljava više od 500 radnika, svoje proizvode dakle distribuira u više od 40 zemalja te od ukupnog prihoda u visini od 100 milijuna eura gotovo 70 posto tog iznosa ostvaruje na stranim tržištima. Osnovana je prije više od 40 godina, konkretno MCZ 1975., a vlasnička obitelj Zanette svoj je poduzetnički put započela proizvodnjom zidanih roštilja nakon čega je asortiman proširen kaminima, kotlovima, kuhalima i pećima na pelete. Brendovi unutar MCZ grupe su kuhinje Sunday i J. Corradi (kuhinje), zatim sustavi grijanja na obnovljivu energiju Red, Sergio Leoni kaljeve peći izrađene od keramike te Cadel i Free Point peći na pelete.
DIREKTOR MCZ-A KRISTIAN KRPAN Svako rasterećenje plaća i troška rada za MCZ neće imati financijski benefit jer će sve ići u veća primanja radnika