Učili kako do sredstava, ali i o važnosti rokova
Koliko bi brzo napredovali kada bi za ideju povukli sredstva iz EU?
Na Regionalnim danima EU fondova održana je i nekolicina stručnih predavanja. Jelena Goričanec Mamić iz Ministarstva turizma predstavila je potencijale koje se u turizmu mogu ostvariti korištenjem novca dostupnog iz europskih fondova te otvorene natječaje. Pokazala je to na primjeru Javnog poziva Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva koji je bio otvoren od ožujka do lipnja 2017. godine i čiji je cilj bio poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva, a koji se ponovno planira otvoriti u 2019. godini. U sklopu tog projekta, potpisano je 20 ugovora ukupne vrijednosti 30,6 milijuna kn. Financirani projekti obuhvatit će 967 osoba, od čega 647 osoba mlađih od 25 godina, 251 osobu stariju od 54 godine te 69 osoba s invaliditetom koje su posao pronašle unutar turističkog sektora. Riječi je bilo i o natječaju povezanom s uspostavom regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva te projektu Hrvatski digitalni turizam, Eturizam, vrijednom 54,5 milijuna kuna, kojim će se omogućiti korisnicima javnih usluga u sektoru turizma kvalitetnu, brzu i korisnički orijentiranu te povećati transparentnost i učinkovitost rada javne uprave.
Aktualni programi
Branka Palčić iz Ministarstva poljoprivrede je predstavila aktualne i buduće natječa- Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (PRR) kojemu je cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće te očuvanje okoliša, bioraznolikosti i krajobraza. „Prema indikativnom planu natječaja za 2018. godinu, za mjere iz Programa ruralnog razvoja raspisat ćemo ukupno 30 natječaja a za što smo osigurali 3,75 milijardi kuna potpore i trenutno je raspisano 10 natječaja“, kazala je Palčić. Ivana Milan iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja govorila je o energetskoj obnovi zgrada iz EU fondova. Kazala je i da se prosječna ušteda nakon energetske obnove kreće oko 63 posto, dok je prosječna starost zgrada bila 50 godina. Energetska je obnova buduć- nost građevinskog sektora, posebice u urbanim središtima, istaknula je Milan, dodavši i da su na ovaj način nekim školama pomogli da se ne zatvore, dok kvaliteta zgrade generalno podiže vrijednost nekretnine.
Ovisnost o EU fondovima
Bruno Grubešić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO) govorio je o aktualnim i budućim pozivima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te istaknuo da je Hrvatska prva u EU po udjelu fondova u javnim investicijama te da su sve veće investicije bile vezane za EU fondove. „To je dobro i loše jer nedostaju drugi izvori financiranja i pokazuje ovisnost RH o samom sustavu EU fondova“, komentirao je. Kazao je i kako je svojevremeno bilo 120 razvojnih strategija na nacionalnom nivou, no i da se ne može utjecati direktno na tržište, veće pronaći niše koje to tržište nedovoljno pokriva. MINGO je, inače, nadležan za provedbu dvije prioritetne osi iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK), i to Prioritetne osi 1 (PO1) Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija u sklopu koje je doje stupno 2,33 milijarde kuna te Prioritetne osi 3 (PO3) Poslovna konkurentnost s potencijalom od 7,37 milijarde kuna. Rade Dubreta iz HAMAGBICRO ukazao je na najčešće pogreške pri izradi projektne prijave i ključne točke provedbe projekta. Najvažniji koraci pri izradi projektne prijave su ideja i potreba, istaknuo je, nakon čega tek treba uslijediti potraga za odgovarajućim Javnim pozivom. Drugi korak je informiranje, treći korak je ključna dokumentacija dok bi četvrti korak bili rokovi.
Kako do sredstva
Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova u sklopu svog izlaganja zainteresiranim je poduzetnicima približio direktor tvrtke Zlatni plamen Antonio Surjan Žanko. Na početku je, kako bi naglasio potencijal EU fondova, postavio pitanje svima mogu li zamisliti koliko bi brzo napredovali u svom poslu kada bi za vlastitu ideju i investiciju povukli sredstva iz EU fondova, nakon čega su uslijedili i konkretne upute kako do tog novca doći. Korak po korak, obrađene su neke od najvažnijih tema kada se govori o oslanjanju na europske izvore financiranja.
NEDOSTAJU DRUGI IZVORI FINANCIRANJA I POKAZUJE SE OVISNOST RH O SAMOM SUSTAVU EU FONDOVA Bruno Grubešić MINGO
UŠTEDA NAKON ENERGETSKE OBNOVE KREĆE SE OKO 63%, A PROSJEČNA STAROST ZGRADA JE 50 GODINA Ivana Milan MGIPU