Bingo za prehrambene tvrtke, vinare i sirane
Sporazum EU-Japan Od 2019. potencijalne izvozne prilike
Izvoz iz EU u Japan godišnje iznosi oko 86 milijardi eura bez obzira na do sada veliki broj carinskih i necarinskih prepreka
Zbog činjenice da je Japan Europskoj uniji četvrti po redu partner kada je u pitanju izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, u Hrvatskoj gospodarskoj komori vlada uvjerenje da će potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Japana pridonijeti još boljoj suradnji. Očekuje se da će to dodatno o olakšati izvoz pojedinih prehrambenih proizvoda, posebno ga učiniti atraktivnim u područjima u kojima su EU proizvođači vodeći izvoznici na japansko tržište.
U tom smislu već se pokazuju dvije vrste proizvoda, a to su vino i sir. Za EU izvoznike vina drugo najznačajnije tržište na svijetu je Japan, i k tome EU je i glavni izvoznik sira u Japan, s tim da je to ostvareno u uvjetima u kojima su dosad na snazi bile vrlo visoke carinske stope i stroga procedura. Također, u Komori napominju i dodatnu pogodnost, a tiče se toga što je ugovorom prepoznato i zemljopisno podrijetlo pojedinih proizvoda.
Stvarni efekti
Tako se čini da je sporazum dobitna kombinacija za prehrambenu industriju kojoj se prilike pružaju na planu izvo- znih aktivnosti u Japan. S time će se složiti i glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić. Trenutačno je, kaže, teško predvidjeti stvarne efekte, posebno one kratkoročne, ali ”na prvu” navodi da se može govoriti o potencijalnim prilikama prehrambene industrije. Određeni pozitivan utjecaj trebale bi osjetiti i hrvatske prehrambene tvrtke, dijelom zbog mogućnosti povećanje izravne robne razmjene, a dijelom i iz povećane gospodarske aktivnosti na razini EU.
U gospodarskim krugovima inače se sporazum smatra logičnim korakom za olakšavanje trgovine i daljnje povećanje gospodarske suradnje, naročito uzimajući u obzir količinu trgovine koja se odvijala između dvije strane (izvoz usluga i roba iz EU u Japan godišnje iznosi oko 86 milijardi eura) i bez obzira na do sada veliki broj carinskih i necarinskih prepreka. Tako se iz Komore na naš upit skreću pozornost da su carinske stope na neke od proizvoda, poput onih prehrambenih, iznosile od 15 do čak 40%, dok će sporazumom 90% carina biti ukinuto. To će nedvojbeno omogućiti, kažu, bitno veću konkurentnost europskih proizvoda na japanskom tržištu. Uz spomenuto, bit će ukinute i određene necarinske barijere koje uključuju tehničke specifikacije i certificiranje pojedinih proizvoda (motorna vozila, medicinskih proizvoda, kozmetike) te označavanje pojedinih proizvoda kao i fitosanitarne mjere.
Sporazumom će se olakšati i plasiranje usluga za europske tvrtke na tržište Japana (poštanske i telekomunikacijske, transport, financijske usluge), kao i olakšano kretanje radnika. Njime su obuhvaćena i područja održivog razvoja, korporativnog upravljanja te pravila natjecanja, navode iz HGK.
Certificiranje
Liberalni uvjeti u primjenu kreću početkom 2019., nakon izglasavanja u EU parlamentu, pa će kako EU tvrtke, tako i hrvatske, ustvari brzo imati mogućnost lakšeg plasiranja proizvoda na tržište Japana rasterećene i strogih procedura i certificiranja, pogotovo za prehrambene proizvode, jer se ono više neće morati raditi dvostruko. Razlog? Europski certifikati vrijedit će i za tržište Japana.
“Za proizvođače je dosadašnje dvostruko certificiranje bilo i financijski zahtjevno te je uz ostale barijere pridonosilo mogućem neizlasku na tržište Japana. Nadamo se da će se primjenom sporazuma i aktivnosti hrvatskih tvrtki na japanskom tržištu povećati!”, kaže Savić
DOSADAŠNJE DVOSTRUKO CERTIFICIRANJE BILO JE FINANCIJSKI ZAHTJEVNO TE JE PRIDONOSILO NEIZLASKU NA TRŽIŠTE JAPANAO Zvonimir Savić HGK