Poslovni Dnevnik

DONALD TRUMP BI MOGAO ZAUSTAVITI GLOBALNI OPORAVAK

Svjetska ugroza I dok gospodarst­va SAD-a i Kine još uvijek proživljav­aju ekspanziju, gospodarst­vo Amerike pokreće neodrživ fiskalni stimulans. Što je još gore, znatan udio globalnog rasta kojeg pokreću Kina i SAD trenutno je suočen s prijetnjom eskalacije

- NOURIEL ROUBINI* redakcija@poslovni.hr *Nouriel Roubini je predsjedni­k Uprave tvrtke Roubini Macro Associates i profesor ekonomije u Poslovnoj Školi Stern Sveučilišt­a u New Yorku

Kakvi su trenutni gospodarsk­i izgledi na globalnoj razini u usporedbi sa situacijom od prije godine dana? Godine 2017. svjetsko je gospodarst­vo proživljav­alo sinkronizi­ranu ekspanziju, s ubrzanjem rasta u naprednim gospodarst­vima i u gospodarst­vima u nastajanju. Nadalje, unatoč snažnijem rastu, inflacija je bila blaga, ako ne i u padu, čak i u gospodarst­vima poput Sjedinjeni­h Američkih Država, gdje je došlo do sužavanja spreadova na robnom tržištu i na tržištu rada.

Snažniji rast i inflacija još uvijek ispod cilja omogućili su da nekonvenci­onalna monetarna politika ili ostane u potpunosti na snazi, kao što je slučaj u eurozoni i u Japanu, ili da se vrlo postepeno poništi ili vrati u prethodno stanje kao u SADu. Kombinacij­a snažnog rasta, niske inflacije i lake zarade novca nagoviješt­ali su da je volatilnos­t tržišta niska. Također, uslijed vrlo niskih prinosa na državne obveznice, životna sila ulagača bila je vrlo visoka, što je povisivalo cijene brojne rizične imovine. Dok su Sjedinjene Američke Države i globalni vlasnički kapital ostvarival­i visoki povrat, uvelike se održavala kontrola nad političkim i geopolitič­kim ri- Tržišta su odlučila pokloniti povjerenje američkom predsjedni­ku Donaldu Trumpu tijekom prve godine njegovog mandata usprkos osnovanim razlozima za sumnju; dok su ulagači slavili njegove porezne rezove i deregulaci­jsku politiku. Brojni komentator­i čak su zagovarali stajalište da desetljeće “novog mediokrite­ta” i “sekularne stagnacije” ustupaju pred novom fazom postojanog i snažnijeg rasta.

Drugačija slika

Ako se ubrzano vratite u 2018. godinu cijela slika izgleda osjetno drugačije. Iako svjetsko gospodarst­vo još uvijek proživljav­a laganu ekspanziju, rast više nije sinkronizi­ran. Dolazi do usporavanj­a gospodarsk­og rasta u eurozoni, Ujedinjeno­m Kraljevstv­u, Japanu i nizu krhkih tržišta u nastajanju. I dok gospodarst­va SADa i Kine još uvijek proživljav­aju ekspanziju, gospodarst­vo SADa pokreće neodrživ fiskalni stimulans.

Što je još gore, znatan udio globalnog rasta kojeg pokreću Kina i Amerika trenutno je suočen s prijetnjom eskalacije trgovinsko­g rata. Trumpova je administra­cija uvela carine na uvoz čelika, aluminija i širok raspon kineske robe (a pojavit će ih se još cijeli niz), a ona također razmatra dodatne namete na uvoz automobila iz Europe i ostatka svijeta. Trenutno je došlo do zastoja u obnovljeni­m pregovorim­a o NAFTAi. Stoga se povećava rizik od trgovinsko­g rata punih razmjera. U međuvremen­u, uslijed činjenice da se gospodarst­vo SADa nalazi blizu stanja pune zaposlenos­ti, politike fiskalnog stimulansa, zajedno s rastom cijena nafte i primarnih proizvoda, potiču domaću inflaciju. Posljedičn­o, američke Federalne rezerve moraju povisiti kamatne stope brže od očekivanja, uz istovremen­o izravnanje bilance. Za razliku od 2017., američki dolar trenutno jača, što će dovesti do još većeg trgovinsko­g deficita SADa i više protekcion­ističkih politika dok Trump, pod pretpostav­kom da ostane vjeran formi, okrivljava druge zemlje.

Istovremen­o, izgledi za višu stopu inflacije naveli su čak Europsku središnju banku na razmatranj­e postepenog ukidanja nekonvenci­onalnih monetarnih politika, što podrazumij­eva manje akomodacij­e monetarne politike na globalnoj razini. Kombinacij­a snažnijeg dolara, viših kamatnih stopa i manje likvidnost­i ne naslućuje svijetlu budućnost za tržišta u nastajanju.

Na sličan način, sporiji rast, viša inflacija i manje akomodacij­e monetarne politike smirit će raspoložen­je ulagača usporedno s pooštravan­jem financijsk­ih uvjeta i povećanjem volatilnos­ti. Unatoč znatnoj korporativ­noj dobiti – potaknutoj poreznim rezovima – SAD i globalna tržišta vlasničkog kapitala kretala su se unutar uobičajeno­g raspona bez formiranja ikakvih trendova tijekom posljednji­h mjeseci. Od veljače, tržišta vlasničkog kapitala potresaju bojazni od rasta inflacije i carina na uvoz, kao i reakcije na velike tehnološke kompanije. Tu su također rastuće bojazni uzrokovane tržištima u nastajanju poput tržišta u Turskoj, Argentini, Brazilu i Meksiku i uslijed prijetnje koju predstavlj­aju populistič­ke vlade u Italiji i ostalim europskim zemljama.

Rizik stagflacij­e

Trenutno postoji opasnost od učinaka negativne povratne sprege između gospodarst­ava i tržišta. Usporavanj­e u nekim gospodarst­vima moglo bi dovesti do još strožih financijsk­ih uvjeta na tržištima vlasničkog kapitala, obveznica i kreditnim tržištima, što bi moglo dodatno ograničiti rast. Od 2010. godine, usporavanj­a gospodarsk­og rasta, epizode izbjegavan­ja rizika i korekcije tržišta povećale su rizik od stagdeflac­ije tj. sporog rasta i niske inflacije. Međutim, najvažnije središnje banke priskočile su u pomoć s nekonvenci­onalnim monetarnim politikama, dok su i rast i inflacija bili u padu. Ipak, po prvi put u ovom desetljeću, trenutno su najveći rizici od stagflacij­e (sporijeg rasta i više inflacije). Ti rizici uključuzic­ima. ju negativni šok ponude koji bi mogao proizaći iz trgovinsko­g rata; više cijene nafte, uslijed politički motivirani­h ograničenj­a ponude i inflacijsk­e unutrašnje politike SADa. Još jedna velika razlika u 2018. je da Trumpove politike stvaraju dodatnu neizvjesno­st.

S vremenom, politike poticanja rasta u SADu vrvjet će mjerama za smanjenje rasta. Čak i ako gospodarst­vo SADa premaši potencijal­ni rast tijekom sljedeće godine, učinci fiskalnog stimulansa izblijedje­t će do druge polovice 2019. godine i američki će Fed premašiti svoju dugoročnu ravnotežnu kamatnu stopu u pokušajima kontrole inflacije.

TRENUTNO POSTOJI OPASNOST OD UČINAKA NEGATIVNE POVRATNE SPREGE GOSPODARST­AVA I TRŽIŠTA

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia