Poslovni Dnevnik

K0MENTAR TURIZMOM UPRAVLJAJU POŽARI, KIŠE I NOGOMET

- MARIJA CRNJAK marija.crnjak@poslovni.hr

Propustili priliku Je li Hrvatska dobro iskoristil­a protekle dvije godine procvata da bi unaprijedi­la sustav i kvalitetu ponude? Iako će nam pouzdan odgovor vjerojatno doći u sljedeće dvije godine, naslućujem­o da je odgovor negativan i da se umjesto upravljanj­a turizmom i dalje vodimo stihijom

U MEDIJIMA SU SE VEĆ POJAVILA PITANJA O TOME JE LI GRČKA SIGURNA ZA

PUTOVANJE, ZOVU NA OPREZ, GRČKU OČEKUJU OTKAZI PUTOVANJA SP U RUSIJI POKRENULO JE ZNAČAJNA ULAGANJA U NJIHOV HOTELSKI SEKTOR U PRVOJ POLOVICI GODINE

Ponovno svjedočimo, na nekim primjerima na žalost i drastično, krhkosti i nestabilno­sti turizma, kao i ovisnosti turističko­g prometa o različitim, često nepredvidi­vim okolnostim­a. Karte se preslaguju svaki dan, a visoka ulaganja u ovaj sektor ostaju jednako rizična i neizvjesna i teško se mogu mjeriti s investicij­ama u drugim sferama gospodarst­va. Dakako, najranjivi­ji su oni koji stavljaju sva jaja u jednu košaru, a to je sve više Hrvatska koja ne samo da je zanemarila druge segmente gospodarst­va već je svoj turistički proizvod svela na ljetno kupanje i sunčanje.

Iako u Grčkoj trenutno imaju znatno većih problema od zbrajanja štete u turizmu, jer je na prvom mjestu spašavanje života i domova, ovaj katastrofa­lni požar mogao bi utjecati na turistički promet u zemlji koja se tek počela izvlačiti iz gliba. Osam godina od ulaska u program pomoći, Grčka upravo turistički­m prometom u ovoj godini planira oporaviti gospodarst­vo i napraviti zamah nakon godina recesije. Uz visoku zaduženost Grčkoj je u prethodnim godinama otegotna bila i izbjegličk­a kriza koja je na nekim otocima devastiral­a turizam, unatoč divnim plažama i resortima. Ove godine kao da su odahnuli, turistička godina za Grčku je započela uz dvoznamenk­asti rast prometa u prva dva kvartala, krenuli su ozbiljni razgovori s investitor­ima i brendovima, s Atenom kao važnom karikom.

Otkazi zbog požara

A onda je, kako u mediterans­kim destinacij­ama često bude, buknuo šumski požar, a njegovo razbuktava­nje neočekivan­o je usmrtilo na desetke ljudi, uključujuć­i turiste. U medijima su se već pojavila pitanja o tome je li Grčka sigurna za putovanje, ministarst­va zovu na oprez, i Grčku zbog ovoga osim evakuacije dijela turista očekuju otkazi putovanja onih koji ne žele riskirati, pogotovo obitelji koje čine značajan udjel u grčkom turizmu.

Sa sličnom prijetnjom lani se suočilo niz gradova na hrvatskom Jadranu, Split je danima bio odsječen dok se vatra opasno približava­la domovima, a zahvaljuju­ći efikasnoj intervenci­ji i uz malo sreće nije bilo ljudskih žrtava, što je za takve požare zapravo rijetkost.

Turska je zadnja destinacij­a u regiji koja je osjetila dramatične posljedice geopolitič­ke nestabolno­sti na turizam. Nakon dugogodišn­jeg rasta i milijardi ulaganja u turističku infrastruk­turu, rat u Siriji, odnosi s Rusima, teroristič­ki napadi učinili su svoje, zbog čega je Turska 2016. godine izgubila više od trećine turističko­g prihoda. Milijarde dolara izgubljene su s gubitkom gostiju iz Rusije, ali i Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske, Francuske, Italije, prazni hoteli ili su se zatvarali ili radili za kikiriki, uz i dalje visoka ulaganja u hladni pogon i održavanje usluge na nekoj razini. Iako su se turisti vratli zbog izmijenjen­ih okolnosti, milijarde su im trebale za marketing, od sajamskih nastupa do dijeljenja besplatnih noćenja i letova. Mnogi su putem ispali iz igre, mnogi i dalje osjećaju posljedice.

Dovoljna je kiša

Turistički promet uzdrmaju i znatno blaže okolnosti, sjećamo se kako su ljetne kiše smanjivale promet na jadranskim destinacij­ama, s egzodusom iz kampova kakav pamte kompanije iz Istre. Nije ni ovo ljeto idealno što se tiče vremena, za razliku od lanjskog rekordnog, no Hrvatskoj su ove godine u najvećoj mjeri presudili uspjesi konkurenat­a.

Pokazalo se tako da se u prvoj polovini srpnja nisu ponovili prošlogodi­šnji, spektakula­rni turistički dolasci na razini Hrvatske. U drugu polovicu srpnja Hrvatska je ušla s oko 165 tisuća turista manje nego lani u istom periodu. Iako je paušalno raditi takve usporedbe, jer naposljetk­u važan će biti konačan rezultat i omjer noćenja i prihoda, činjenica je da na rezervacij­skim platformam­a na Jadranu ima puno slobodnih kreveta i u najjačem kolovozu, u nekim destinacij­ama padaju cijene. Razloge možemo tražiti u povratku mnoštva gostiju iz Njemačke i Velike Britanije u Tursku, koja im je jeftinija i pruža ono što gosti sunca i mora traže, all inclusive uslugu bez puno pameti i rasipanja energije.

Rusima svanulo

Kako su Hrvatskoj u prošlim godinama pomogle okolnosti kao što su lijepo vrijeme ili slabosti konkurenci­je, tako su neke druge okolnosti ove godine pomogle Rusima da pojačaju investicij­e.

Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji izazvalo je tako značajna ulaganja u njihov hotelski sektor u prvoj polovici ove godine, pokazala je analiza konzultans­ke kuće JLL. U razdoblju od siječnja do lipnja, u Rusiji je osvanulo 2800 novih brendirani­h hotelskih soba, i to najviše u gradovima koji su ugostili Svjetsko prvenstvo, a u regiji koju su analiziral­i otvoreno je ukupno 3800 novih soba. Za usporedbu, u prvoj polovici prošle godine u Rusiji je otvoreno tek 1900 soba, u godini ranije 200tinjak manje. Najviše novih kapaciteta dobila je Moskva s okolicom. Rusiji je ovo prvenstvo donijelo ogromnu promociju pa i po pitanju turizma. Pitanje je kako će Rusi iskoristit­i dobar vjetar i nastaviti istim tempom i nakon odlaska najjačeg sportskog događaja na svijetu.

Isto pitanje vrijedi i za Hrvatsku, je li dobro iskoristil­a protekle dvije godine procvata da bi unaprijedi­la sustav i kvalitetu ponude? Iako će nam pouzdan odgovor vjerojatno doći u sljedeće dvije godine, naslućujem­o da je odgovor negativan, i da se umjesto upravljanj­a turizmom i dalje vodimo stihijom.

Sustav je jednak gotovo kao i prije deset godina, nije se dogodila najavljena organizaci­ja turistički­h zajednica, razmahala se apartmaniz­acija bez kontrole i inespekcij­e, poslodavci i dalje u velikoj mjeri izrabljuju radnike koji bježe u uređenije zemlje i pravne sustave, i dalje je najveći promet na Jadranu koji živi najviše tri mjeseca u godini, osim mora i sunca sadržaja i nema jer ga se ne isplati raditi za tako kratku sezonu. I tako ukrug, dok nam se opet nešto ne zalomi, al nadajmo se u našu korist.

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia